Podržite nas!

Feministice iz Francuske i Italije protiv surogat majčinstva: Majka nema rok službe

26.11.2015 22:20

Novinarka lista Corriere della Sera Monica Ricci Sargentini, inače feministkinja, zbog ovog je članka u Italiji proglašena homofobkinjom. Taj joj je naslov dodijelio talijanski Nacionalni ured za rasnu antidiskriminaciju. U Italiji i Francuskoj su, dakle, same feministkinje načele temu zlouporabe tijela žene kod zamjenskog majčinstva odnosno surogatstva uspoređujući ga s prostitucijom. Možemo li uskoro očekivati da i hrvatske feministkinje slijede ovaj pozitivan primjer? Na slici su Mauro i njegov partner Juan Carlos u Indiji, kojima su predane tek rođene bebe blizanke od surogat majke.

 

Autorica: Monica Ricci Sargentini

 

Objava: 24. Studeni, 2015.

 

Prve koje su digle glas naočigled sve većeg broja zahtjeva za registraciju djece koju su rodile zamjenske majke u Kaliforniji, Rusiji, Indiji i dr. bile su francuske feministice. U Francuskoj će se 2. veljače u Narodnoj skupštini održati Konferencija na temu ukidanja “surogat majčinstva” («Assises pour l’Abolition universelle de la Gpa») na kojoj će sudjelovati mnogi znanstvenici, francuski i domaći parlamentarci, te feminističke udruge. Susret je inicirala Sylviane Agacinski, ikona francuskog feminizma te dugogodišnja aktivistkinja u borbi protiv zamjenskog majčinstva koja je na tom području osnovala i udrugu CORP (Collettivo per il rispetto della persona) te autorica eseja Corps en miettes (Smrvljena tijela).

Agacinski, profesorica na Fakultetu društvenih studija, objašnjava: ”Ovdje se ne radi o gestama pojedinaca iz altruistučkih pobuda, nego se radi o globaliziranom prokreativnom tržištu na kojem se maternice mogu - unajmiti. Šokantno je, iako podrazumijeva kršenje kako prava osobe tako i poštovanja prema vlastitom tijelu, kako se mi danas usuđujemo tretirati ženu kao sredstvo za produkciju djece. Osim toga, iskorištavanje žena kao surogat majki danas se temelji na sve više neujednačenim ekonomskim uvjetima: klijenti iz imućnijih društvenih klasa iz bogatih zemalja kupuju usluge od najsiromašnijih ljudi i to na nekom neo - kolonijalističkom tržištu. Štoviše, čin naručivanja djece čija se cijena podmiruje po njihovu rođenju podrazumijeva logično da se to dijete tretira kao tvornički proizvod, a ne kao ljudska osoba. Ipak, pravno i legalno, ovdje je riječ o djetetu, a ne o stvari. Ako majčinstvo postaje usluga koja se plaća, onda to na neki način predstavlja kupovinu tijela nezaposlene žene što pak ima sličnosti i s prostitucijom (…)”.

U Italiji ovu bitku protiv “trudnoće za druge” predvode prvenstveno katolici, ali posljednjih je tjedana rasprava o Zakonu o životnom partnerstvu izazvala svađu te su se talijanske feministice, a napose one protiv “surogat majčinstva”, osjetile prozvanima da se konačno oglase po tom pitanju. I to svaka u svoje ime, kao što je to uvijek i bio slučaj. Prva koja je ušla u ovo borilište bez imalo “ako” i “ali” stavova bila je Luisa Muraro, filozofkinja i osnivačica Ženske knjižare u Milanu. “Ne postoji to pravo koje omogućuje nekome da pod svaku cijenu dobije dijete, a ipak nas se želi uvjeriti kako je prošlo vrijeme velikih grupacija i stranaka, ovo je nov način stvaranja politike i to traženjem konsenzusa. “Surogat majčinstvo” uklopilo se sada u ovaj trend iako je nastalo davno prije u SAD-u uz posljedice koje su nam poznate. Ono nas odvodi na put eksploatacije ženskog tijela”.

U nedjelju 22. studenog u Međunarodnoj ženskoj kući u Rimu održao se susret znakovitog naslova: “Kako se nositi s razlikama?” Misli se na rod, dob, seksualne odnose i homoseksualne “obitelji”. Sudjelovale su mnoge poznate talijanske feministkinje, a svoj doprinos dali su i predstavnice/i LGBT te muških pluralističkih skupina.

Ideja je bila da zajednički razmisle o životnim izborima i odnosima iz perspektive jedinstva bez pojednostavljene polarizacije između negiranja svake moguće promjene kako bi se ustrajalo na ukorijenjenim stereotipima i neodgovorne uporabe bio - tehnologije i tržišta kako bi se odgovorilo na sve češće zahtjeve po tom pitanju. Neka od postavljenih pitanja bila su sljedeća: “Kako poštivati slobodu i autonomiju svake žene? Kako dopustiti ispunjenje nečijih želja bez obzira na slobodu druge osobe (žene!)? Nije li rizično ovu temu svoditi na puko tržišno pitanje? Postoji li razlika između želje za majčinstvom i želje za očinstvom, bez žena? Zašto ta želja ne odabire posvojenje? Ne priznavajući razliku između želje za majčinstvom i želje za očinstvom, držeći da je biološko roditeljstvo univerzalno i neutralno pravo, ne zapadamo li tako u simbolički koncept patrijarhalnog svijeta?

Paola Tavella, novinarka i autorica knjige “Divlje majke” koja se protivi tehnikama za potpomognutu reprodukciju, gotovo i ne dvoji: “Mislim da se ljudsko biće ne može niti kupiti niti prodati. Iz jednog neovisnog feminističkog istraživanja razvidno je kako je 80% žena s iskustvom zamjenskih majki - nepismeno. Stoga se u Indiji pokrenula inicijativa za zabranom ovakovih praksi. U Indiji te žene na kraju drže u stajama i onda kada one shvate što se događa, bježe. No, njihovi muževi i svekrve ih vraćaju nazad”. Novinarka također smatra kako je “jedino ispravno zaštititi onu već putem zamjenskog majčinstva rođenu djecu, ali treba spriječiti dolazak druge djece tim putem. Zato jer nakon rođenja dolazi do bitke za posvojenjem, a glede rađanja muškarci i žene ipak nisu na istoj razini. Jer, niti znanstvenim putem ne možemo stvoriti dijete bez majke i to dijete koje nikada neće imati majku.

Celeste Costantino, predstavnica jedne od ženskih udruga, ne vjeruje u koncept altruističke požrtvovnosti: “Ne vjerujem da to netko čini besplatno, ali postoji možda određeni element samoodređenja u donošenju odluke o posuđivanju vlastitoga tijela. Samo, riječ bi trebao voditi onaj koji nešto nudi, a ne onaj koji nešto traži. Dakle, kao što i prostitutke brane svoju slobodu za to što rade, tako je vjerojatno i sa surogat majčinstvom.”

Rasprava je sve samo ne zaključena.

http://27esimaora.corriere.it/…/le-femministe-e-la-matern…/…

 

Izvor: Ne dirajte djecu

Osim na Facebooku, možete nas podržati uplatom na ŽR 2360000-1102338528 ili pozivom na broj 060 800 334 (3,00 kn iz fiksne ili 4,04 kn iz mobilne mreže + PDV)!