Podržite nas!

Glavni vrhovni sudac Alabame traži izuzeće sutkinje Vrhovnog suda iz odlučivanja o istospolnom „braku“

01.06.2015 20:30

Donošenje jedne od najvažnijih sudskih odluka za obiteljsko pravo saveznih američkih država na Vrhovnom sudu SAD-a obilježeno je skandalima sutkinja koje u javnosti istupaju otvoreno prejudicirajući svoju odluku. U slučaju Obergefell v. Hodges odlučuje se o tome jesu li zabrane istospolnog „braka“ koje su na snazi u nekim američkim saveznim državama (Ohio, Kentucky, Michigan i Tennessee) u skladu s američkim Ustavom. Konačna odluka očekuje se krajem lipnja. Ukoliko bude pozitivna, pravo na istospolni „brak“ bit će podignuto na razinu prava koje štiti američki ustav. Glavni vrhovni sudac savezne američke države Alabame od američkog Kongresa traži pokretanje izuzeća dviju sutkinja zbog sumnje u njihovu pristranost.

Glavni vrhovni sudac savezne američke države Alabame Roy Moore izjavio je u petak u razgovoru s predsjednikom udruge Vijeće za obiteljska istraživanja (Family Research Council) Tonyjem Perkinsom kako se američke države moraju „oglušiti” o moguću pozitivnu odluku američkog Vrhovnog suda o bračnoj jednakosti. Tvrdi kako se američki Kongres i savezne države trebaju jednostavno suprotstaviti odluci suda s kojom se ne slažu navodeći kako „ne postoji pravo na redefiniciju braka“ u američkom Ustavu. „Trenutno imamo sutkinje Vrhovnog suda Ginsburg i Kagan koje su obje vjenčavale istospolne parove“, nastavio je Moore. „Kongres mora poduzeti nešto u vezi toga“. Moore tvrdi da Kongres mora pokrenuti postupak protiv sutkinje Ginsburg, ukoliko se ona sama ne povuče iz slučaja Obergefell v. Hodges. „Ovakvo ponašanje ugrožava vladavinu prava u našoj zemlji i uvodi nas u doba kaosa“, dodao je Tony Perkins iz udruge Family Research Council.

Nacionalna organizacija za brak (NOM), vodeća američka udruga koja se protiv istospolnom „braku“, tražila je još u veljači da se sutkinja Ruth Bader Ginsburg povuče iz slučaja tijekom kojeg će Vrhovni sud odlučivati jesu li zabrane istospolnog „braka“ koje su na snazi u nekim američkim saveznim državama (Ohio, Kentucky, Michigan i Tennessee) u skladu s američkim Ustavom. Moguća pozitivna odluka uzdignula bi istospolni „brak“ u SAD-u na razinu ustavnog prava što bi dovelo do njegova ozakonjenja na čitavom području SAD-a. Predsjednik NOM-a Brian Brown pozvao je sutkinju Ginsburg da se izuzme iz slučaja nakon objave intervjua u kojem je izjavila kako su Sjedinjene Države „više manje spremne na bračnu jednakost na nacionalnoj razini“. Prema američkom saveznom zakonu (28 US Code Sec. 455), savezni suci moraju sami sebe diskvalificirati „iz svih postupaka kod kojih postoji opravdana sumnja u njihovu nepristranost“.

U svom priopćenju NOM navodi: „Sutkinja Ginsburg pokazala je posve jasno da ima namjeru odlučiti u korist redefinicije braka. Tražimo da se sutkinja Ginsburg ponaša u skladu sa saveznim zakonom i sama se povuče iz slučaja. Ukoliko ne postupi prema zakonu, tražit ćemo od Kongresa da pokrene njezino izuzeće“.

Neprimjereni komentari sutkinje Ginsburg koje je davala američkim medijima postali su moćno oružje kojim se služe LGBT aktivisti koji također smatraju kako njezini komentari navješćuju kakva će biti njezina odluka u slučaju Obergefell v. Hodges. Human Rights Campaign,  najveća i najmoćnija udruga za promicanje LGBT prava i političko lobiranje, opisala je njezine komentare kao „hrabro istupanje u korist napretka i jednakosti jer je ustvrdila da je cijela zemlja spremna za bračnu jednakost“. Human Rights Campaign koristi njezine komentare kako bi prikupili što više potpisa za svoj podnesak Vrhovnom sudu u postupku u kojem odlučuje sutkinja Ginsburg!

„Nepristranost sudaca temeljno je načelo na kojem počiva cijeli naš pravosudni sustav“, rekao je Brown. „Kada imate situaciju da sudac već zna kako će odlučiti o slučaju čak prije negoli je održana uvodna i glavna rasprava, integritet pravosuđa doveden je u pitanje. Ovo pitanje nadilazi samo pitanje istospolnog „braka“ jer pogađa u srž problema: da li se našem saveznom pravosuđu uopće može vjerovati da će pravično sagledati i odlučivati o važnim pitanjima? Komentari sutkinje Ginsburg koje je davala u medijima navode na zaključak da nije moguće pouzdati se u takvo pravosuđe“.

Osim NOM-a, na opoziv iz slučaja o istospolnom „braku“ dviju sutkinja Vrhovnog suda Ginsburg i Elene Kagan pozvala je i Američka obiteljska asocijacija (American Family Association), budući da su obje sutkinje u prošlosti vjenčavale istospolne parove.

Glavnu raspravu o tome ima li pravo na istospolni „brak“ temelja u američkom ustavu (koji je donesen 1789. godine!) Vrhovni sud je održao 28. travnja, a krajem lipnja očekuje se donošenje konačne odluke. Ne samo da se sutkinja Ginsburg u međuvremenu nije povukla iz slučaja već je u mjesecu svibnju napravila još veći skandal. Opet je u crnoj togi vjenčala dvojicu muškaraca, pripadnika visokog društva New Yorka – umjetničkog direktora kazališta Shakespeare Theatre Company Michaela Kahna i arhitekta Charlesa Mitchema. Pri tom je u formuli vjenčanja izgovorila da dvojicu muškaraca združuje u „brak“ prema ovlastima i autoritetu koji joj daje američki Ustav. Riječ „Ustav“ posebno je naglasila uz „lukavi pogled“, što je prisutne navelo na razmišljanje o tome da li sutkinja samo izražava svoja uvjerenja ili „lukavo“ daje nagovještaj kakva će biti odluka Vrhovnog suda krajem lipnja.

Prije dvije godine sutkinja Ginsburg vjenčala je dvojicu muškaraca Ralpha Pellecchia i Jima Wernza u zgradi američkog Vrhovnog suda. Sutkinja je čak sudjelovala u planiranju vjenčanja i pisanju “bračnih zavjeta” dvojice muškaraca.

Istoga dana (28. travnja) kada je održana glavna rasprava u najvažnijem postupku o definiciji braka u SAD-u u hrvatskom je Saboru Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, bez prisustva zastupnika HDZ-a,  odlučio da će krajem lipnja za ustavne suce predložiti profesoricu prava Sanju Barić, sutkinju Ivanu Čalić te bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Prof. Sanja Barić poznata je u javnosti kao aktivistkinja za LGBT prava koja je istupala protiv referendumske inicijative „U ime obitelji” o ustavnoj zaštiti braka kao zajednice žene i muškarca, optuživši „U ime obitelji“ da je provela „svojevrsni referendumski blitzkrieg” koji navodno nije u skladu s europskom praksom.

Za prijedlog Sanje Barić za sutkinju Ustavnog suda glasali su svi prisutni članovi saborskog odbora, većinom zastupnici SDP-a te Goran Beus Richembergh iz HNS-a, laburist Dragutin Lesar te HDSSB-ov Josip Salapić. Na istoj je sjednici ustavnopravni stručnjak i vanjski član saborskog Odbora za Ustav prof. Dr. Branko Smerdel zastupnicima poručio da neće izabrati suca Ustavnog suda sve dok „ne odustanu od velike laži da postoje suci koji nikome ne pripadaju". „Za američki ustavni sud, koji je najstariji na svijetu, zna se da je to politički sud, a tako je i svugdje u svijetu. A jedino mi kao tražimo nezavisne suce, pa gdje ćete naći takve ljude“ – rekao je Smerdel.

 

Slijedeći takvu logiku postavlja se pitanje zbog čega postoje ustav i zakoni te trodioba vlasti u nekoj zemlji ukoliko bi sucima veći prioritet u odlučivanju trebali biti stranački ciljevi i programi te zbog čega savezni zakoni SAD-a propisuju nepristranost sudaca kao uvjet u sudjelovanju u postupku ukoliko se tog načela prema prof. Smerdelu nije potrebno držati „kao pijan plota“.

Osim na Facebooku, možete nas podržati uplatom na ŽR 2360000-1102338528 ili pozivom na broj 060 800 334 (3,00 kn iz fiksne ili 4,04 kn iz mobilne mreže + PDV)!