Podržite nas!

Građanski odgoj bez vrlina i vrednota

20.08.2014 13:31

Čitateljica je poslala je svoj prilog javnoj raspravi o novom programu Građanskog odgoja i obrazovanja i najljepše joj se zahvaljujemo na tome. Kao što su i drugi već primjetili, novi program „uvodi“ sadržaje koji su već od ranije prisutni u pojedinim predmetima i na satu razrednika, a provode se i unutar raznih školskih projekata. Što znači da naš školski program već na neki način odgaja učenike za odgovorno građanstvo i ne donosi učenicima ništa novo osim ideoloških sadržaja poput rodne ideologije. Ono što nedostaje su vrednote, odgoj za rast u vrlinama. Svako se znanje i sposobnost može zloupotrebljavati ukoliko oni koji ih posjeduju istovremeno nisu moralni ljudi.


1.       Temelji građanskog odgoja

Želimo li naše učenike odgajati za odgovorno građanstvo treba početi od temelja, a to su vrline i to najprije četiri stožerne koje je izdvojio Platon: razboritost, hrabrost (jakost), pravednost i umjerenost. Razboritost nas vodi u donošenju odluka, hrabrost (odnosno jakost) nas osnažuje da te odluke provedemo u djelo, pravednost nas usmjerava da pri tom svakome damo ono što mu pripada, a umjerenost nas okreće od nas samih tj. od vlastite sebičnosti k općem dobru. Ako učenicima pružamo samo obrazovanje tj. želimo da „sustavno uče o tome što je vlast, koja je uloga vlasti, koja su prava i odgovornosti građana u demokraciji, na koji ih način i pod kojim uvjetima mogu koristiti.“ (str.2), to neće biti dostatno bez odgoja za rast u vrlinama. Želimo li „osposobiti učenika za aktivnoga i odgovornoga građanina koji sudjeluje u razvoju demokratske građanske kulture ili etosa svoje škole, mjesta, države, Europe i svijeta odnosno za nositelja vlasti“ (str.2., 36. i 94.) treba mu uz informacije o tome kako to postići pružati i formaciju (rast u vrlinama). Svako se znanje i sposobnost može zloupotrebljavati ukoliko oni koji ih posjeduju istovremeno nisu moralni ljudi.  Zaista se možemo složiti s Corazon Aquino (filipinskom predsjednicom od 1986.-1992.) da „ako ljudi ne posjeduju prave vrijednosti, demokracija je obično udruženje budala.“ Zato, ako se zaista želi postići bolje društvo, potrebno je krenuti od odgoja za vrline i rasta u njima.

Dokument navodi sljedeće: „Kako bi se ta očekivanja i ostvarila (zaštita interesa građana i pridonošenje općem dobru), svi ustavi demokratskih zemalja, pa tako i Hrvatske, sadrže odredbe o ograničenju vlasti. Da bi se osiguralo poštovanje načela ograničenja vlasti i pravne države, potrebno je aktivno sudjelovanje građana s inkulturiranim građanskim znanjem, vještinama i vrijednostima.“ – U ovom programu učenicima se pružaju znanje i vještine, ali nedostaju vrijednosti.

I sami ste na str. 198. naveli da „Ljudi na položaju vlasti mogu zlouporabiti svoj položaj i moć. Kad ljudima damo vlast, moramo uložiti vrijeme i snagu kako bismo bili sigurni da će oni ispravno obavljati povjerene dužnosti.“ Zapravo bi trebalo djelovati preventivno te  prije nego ljudima damo vlast, uložiti vrijeme i snagu kako bismo bili sigurni da će oni ispravno obavljati povjerene dužnosti. Samo se visoko moralni ljudi, koji aktivno nastoje rasti u vrlinama i krijepostima, trude ispravno obavljati povjerene im dužnosti.

Ovdje stoji da je za puni odgoj građanske kompetencije ključna suradnja svih djelatnika u odgoju i obrazovanju (str.3., 37. i 95.). Potrebno je dodati da su prvi djelatnici u odgoju upravo roditelji, ali i to da je za puni odgoj građanske kompetencije kod učenika potrebno da građanske kompetencije razvijaju i sami djelatnici u odgoju i obrazovanju (prvenstveno da postanu svjesni potrebe cjeloživotnog rasta u vrlinama).

Na istim stranicama naglašeno je načelo racionalizacije, korelacije i integracije na kojima se ovaj građanski odgoj i obrazovanje temelji. Prvo načelo na kojem bi se trebao temeljiti je načelo razboritosti, a zatim i ostale stožerne vrline, pogotovo zato što dalje u tekstu stoji da  „učenje i poučavanje u različitim područjima postaje povezano i usmjereno na razvoj cjelovite osobe učenika“. Ako se ovim programom želi kvalitetno i cjelovito razvijati osobu učenika, odgoj za vrline ne samo da se ne smije zanemariti, nego treba biti temeljem. Tek onda dolaze na red interaktivne nastavne metode, radioničko učenje, povezano s istraživanjem i zaključivanjem. Predložene metode su izvrsne, ali nedostaje sadržajni temelj kojega bi trebalo sasvim premisliti.

Govori se o „punom razvoju građanske kompetencije učenika“, a da nije prethodno jasno i nedvosmisleno obrazloženo što sve podrazumijeva ta građanska kompetencija.

2.       Pravo roditelja na odgoj

Navodi se i „opće pravo na odgoj i obrazovanje“, a preskače se činjenica da su roditelji primarni čimbenici u odgoju djece i da im je to Ustavom zajamčeno u Republici Hrvatskoj. Bez obzira o kakvom je odgojnom programu riječ, tražimo da se poštuje to pravo roditelja na odgoj vlastite djece. (usp. Ustav RH, čl.64.) te da oni imaju slobodu izbora u odlučivanju žele li ili ne žele neki odgojni program.

3.       Izbacivanje svake ideologije iz odgoja i obrazovanja

Na str. 2 navedeno je „Građanskim odgojem i obrazovanjem učenici/ce (dalje u tekstu koristimo muške imenice za označavanje oba roda)“- u duhu hrvatskog jezika trebalo bi reći oba spola. Korištenjem termina oba roda ovdje se nagovještava prešutno prihvaćanje rodne ideologije.

4.       Mirotvorstvo je jedan od ciljeva

Čemu promjena termina „mirotvorstvo“ u „nenasilje“? Na str. 4., 38., 96. navedeno je „nenasilno rješavanje sukoba“. Ovdje nije riječ o istoznačnicama. Pasivno promatranje nasilja ili zatvaranje očiju pred njim također je nenasilno ponašanje.  Dok je, naprotiv, mirotvorno ponašanje aktivno uključivanje u izgradnju kulture mira u razrednoj, zavičajnoj, domovinskoj ili široj zajednici. Što se, dakle, želi ovdje postaviti kao cilj kojemu bi trebalo težiti? Posebno treba paziti na ovu jedva uočljivu, ali značajnu razliku u terminima jer je na početku ovog dokumenta citiran Ustav koji navodi mirotvorstvo ( a ne nenasilje) kao jednu od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i kao temelj za tumačenje Ustava. Na nekoliko mjesta u dokumentu se pojavljuje izraz nenasilno, a trebalo bi pisati mirotvorno.

5.       Uvođenje već zaživljenog

Na str. 5., 39., 97. ističe se „poticanje uvođenja i primjene novih metoda i oblika nastavnoga i školskog rada“, ali nije objašnjeno koje su to nove metode i oblici. Prethodno nabrojene metode (interaktivne nastavne metode, radioničko učenje, projektna nastava i sl.) ne mogu se nazvati novima, budući da je njihova primjena i te kako već zaživjela u školama kod nas.

Drugi problem je taj što su svi nabrojeni sadržaji od 1.-8. razreda već prisutni u školama kako u pojedinim predmetima tako i na satu razrednika. A mnogi preporučeni sadržaji u izvanučioničkim aktivnostima se također provode unutar raznih školskih projekata koji se onda u Dnevnicima rada evidentiraju kao projekti te se kao takvi i vrednuju.

Ovime se, dakle, ne uvodi ništa novo, već se samo nabraja ono što već postoji, ali i unosi određena nejasnoća. Nejasno, je primjerice kako treba točno izgledati „Razredna mapa za Građanski odgoj i obrazovanje“ i „Učenička mapa osobnog razvoja“. Nedostaje im i točan raspored rubrika i njihova veličina. Poželjno bi bilo izraditi standardne mape i tako ukloniti nejasnoće i poteškoće koje će to izazvati u praksi.

Nejasno je izražen i sljedeći zahtjev (str.5. i 39.) „Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu sastoji se od sljedećih aktivnosti: – unaprjeđenje rada škole – sudjelovanje u suvremenim promjenama rada škole; poticanje uvođenja i primjene novih metoda i oblika nastavnoga i školskog rada“ – budući da u ovom dokumentu nije objašnjeno što se podrazumijeva pod „suvremenim promjenama rada škole“ i „novim metodama i oblicima nastavnog i školskog rada“

 6.      Plan integriranja Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja (ishoda) Građanskog odgoja i obrazovanja u postojeće predmete i izvanučioničke aktivnosti (str. 7. i dalje )

 Ovdje nije dovoljno precizno objašnjeno kako će se evidentirati sadržaji GOO unutar izvanučioničkih aktivnosti. Naime, sve izvanučioničke aktivnosti dio su ili postojećih predmeta (obaveznih, izbornih, izvannastavnih, dodatnih i sl.) ili razrednog sata te se kao takvi upisuju u Dnevnik rada. U ovom planu je već određeno da će se Program ostvarivati 15 sati međupredmetno i 10 sati unutar sata razrednika za niže razrede, odnosno 20 sati međupredmetno i 5 sati unutar sata razrednika za više razrede. Unutar čega će se upisivati onih preostalih 10 sati koje ste naveli kao „izvanučioničke aktivnosti“ kad nije predviđeno u Dnevnik rada upisivati „izvanučioničku aktivnost“? Ili, ako pretpostavljate da će se te izvanučioničke aktivnosti ostvarivati nakon nastave, nije precizirano tko će od nastavnika biti nositelj tih aktivnosti i kako će mu to ulaziti u satnicu budući da se radi o neposrednom radu s učenicima. Ili se ovdje nameće volontiranje učiteljima i razrednicima, a učenicima obvezatni program izvan redovne nastave?

7.       Stručna literatura

Navedena su sljedeća očekivanja: „Od učitelja se također očekuje individualno usavršavanje proučavanjem literature te razmjenom pozitivnih iskustava stručnim usavršavanjem uz pomoć županijskih stručnih vijeća.“ (str.6., 41., 99.). Međutim, nije istaknuta preporučena stručna literatura koju bi to nastavnici trebali proučavati, osim jednog naslova na www.azoo.hr.

8.       Međupredmetna korelacija:

Ovdje nije riječ o korelaciji, već o prepisivanju dijela planova i programa svih školskih predmeta. To nam dokazuje da sam školski program već na neki način odgaja učenike za odgovorno građanstvo. Želimo li to sistematizirati, nije potrebno mnogo mijenjati već samo na kvalitetan način to uobličiti. Zato predlažemo sljedeće:

1.  Kao temelj staviti učenje i poticaj za rast u vrednotama – kako ne bi dolazilo do zloupotrebe (ovdje potpuno nedostaje).

2.       Poučavanje, sa svim predloženim metodama rada, o demokratskim načinima sudjelovanja u odlučivanju, uključujući i referendum kao izravni način sudjelovanja svih građana u donošenju odluka (ovdje jedino razrađeno, ali nismo dublje analizirali).

3.       Jasnije i preciznije objašnjenje za vođenje mapa kao i za elemente ocjenjivanja. Izraditi standardizirane primjere mapa te ih priložiti ovom dokumentu.

4.       Preciznije objasniti kako evidentirati „izvanučioničnu nastavu“ u Dnevnicima rada i u satnicama učitelja.

5.       Istaknuti preporučenu stručnu literaturu.

 

Marija Friedrich

 

 Mislite li da je ovo važna tema? Podržite nas na Facebooku ili na jedan od načina navedenih ovdje.