Podržite nas!

Građanski odgoj je suvišan

26.05.2014 11:40

Antun Budimir, vjeroučitelj u Osnovnoj školi Josipa Pupačića u Omišu, raščlanio je predloženi plan i program Građanskoga odgoja i obrazovanja i utvrdio da je u dijelu u kojem sadržava općeljudske vrjednote, zasnovane na judeokršćanskim europskim korijenima, on zapravo preslikao sadržaj određenih nastavnih jedinica Katoličkoga vjeronauka, a u dijelu srednjoškolskoga programa tvori paralelizam s čak dva predmeta: Etikom i Politikom i gospodarstvom. Tim se učenicima samo i nepotrebno udvostručuje nastavno gradivo, upozorava Budimir.

 

Najbremenitiji je prigovor prof. Budimira da uvođenjem posebnoga novoga predmeta država priznaje krah koncepcije postojećega školskoga sustava, koji bi kao cjelina trebao proizvoditi građanski odgojene i naobražene mlade ljudi. Umjesto da se pozabavi integracijom svih postojećih predmeta u koherentnu cjelinu, ministar Jovanović gura još jednu partikularnu i svjetonazorski, rodnom ideologijom, obojenu nastavnu osnovu. Stoga je novi predmet još jedno bacanje prašine u oči, guranje glave u pijesak, kozmetički zahvat koji prikriva sržne probleme hrvatske prosvjete i školstva.

 

Autor nam je poslao donji tekst jer se boji da Jovanovićevo Ministarstvo ni ovaj put ne će objaviti očitovanja zainteresirane javnosti u internetsko savjetovanje. „Da je u pitanju javna rasprava sve bi bilo objavljeno i svakomu vidljivo. Što oni rade – iluzija je javne rasprave“, poručuje Budimir i podsjeća da je od njegova lanjskoga očitovanja od 27.6.2013.http://zdravstveniodgoj.com/uploads/multiple_upload/1d1a3f1c-0840-d358-4eca-c016330ac756_Obrazac_Kurikulum_zdravstvenog_odgoja-02.doc o Kurikulu Zdravstvenoga odgoja MZOS cenzurirao više od 91% teksta u izvatcima http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=20912 koje je objavio i to 8.11.2013. (str. 72, r.br. 709). Cjelokupna očitovanja MZOS još uvijek taji od javnosti.

 

U nastavku objavljujemo cijelo očitovanje Antuna Budimira o Nacrtu Građanskoga odgoja i obrazovanja.

 

PREDLOŽENI OBLIK GRAĐANSKOG ODGOJA JE PROMAŠEN I SUVIŠAN

Uvođenje Građanskoga odgoja i obrazovanja kao samostalnoga školskoga predmeta pod jezgrovnim dijelom Nacionalnoga okvirnoga kurikula u školski sustav potpuno je suvišno i nepotrebno.

Najprije zbog toga što je srž i svrha osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga školskog sustava – građanski odgoj i obrazovanje, stvaranje uravnoteženih, samostalnih, odgojenih, naobraženih građana, članova društva. Stvaranjem posebnoga predmeta s tom svrhom, država priznaje krah koncepcije postojećega školskoga sustava umjesto da inzistira na integraciji svih predmeta u cjelinu koja bitno služi građanskom odgoju i obrazovanju.

Drugi razlog mojem protivljenju uvođenju GOO-a za sve učenike jest što on udvostručuje dio programa postojećih predmeta, osobito Katoličkoga vjeronauka, te da se time dodatno opterećuje satnica učenika.

Djeci ponuđeni program ne će biti osobito zanimljiv, a još manje poticajan.

Građanski odgoj i obrazovanje ima smisla uvesti u škole u dijelu razlikovnoga kurikula kao izborni predmet kao pandan postojećim različitim vjeronaucima (na broj 17) čime bi popunio zakonsku obvezu uvođenja predmeta etike. Na taj način djeca koja ne pohađaju konfesionalni vjeronauk bila bi ravnomjerno opterećena i, ako se gleda utjecaj vjeronauka na opći prosjek, ravnomjerno nagrađivana s djecom koja ne odabiru pohađati vjeronauk, a sadržaji im se u stanovitom dijelu ionako poklapaju. Hoće li se predmet zvati GOO ili etika(što bi bilo bolje) nije presudno.

Ali veoma bi bilo bitno da se GOO ispuni etičkim i općeantropološkim sadržajima kako ne bi, ovakav jednostran, prerastao u politizaciju djece. Ovakav ponuđeni Nacrt Nastavnoga plana i programa Građanskoga odgoja i obrazovanja za osnovnu i srednju školu imat će samo negativni učinak politizacije djece. U njemu se uglavnom sve vrti oko prava, osvajanja vlasti i kontrole vlasti.

Umjesto preisticanja prava biranja i prava biti biran, zar ne bi bilo puno poticajnije i kreativnije za budućnost djece ponuditi im svijetle primjere progresivnih i epohalnih ostvarenja građana i društava kroz povijest? Inspirativan će mladima biti život i djelo Ignaza Philippa Semmelweisa http://de.wikipedia.org/wiki/Ignaz_Semmelweis i Mahatme Gandhija http://hr.wikipedia.org/wiki/Mahatma_Gandhi, a ne izbor predsjednika razreda . Koje je društvo i kada uvelo mirovinsko i zdravstveno osiguranje, socijalnu zaštitu građana, gdje su temelji naših suvremenih bolnica, volonterstva, utemeljitelj Crvenoga križa... Takvi će sadržaji dati krila mladenačkom zanosu i idealizmu.

Nisam uočio imenice dužnost i žrtva u cjelokupnom Nacrtu. Samo rijetko odgovornost, ali gotovo uvijek u kontekstu ostvarivanja nekih prava kao potrošačkih. U židovskoj etici dužnost prethodi pravu. Ne bi bilo loše kroz tematiziranje dužnosti jačati judeo-sastavnicu naše civilizacije i samim time poticati interkulturalnost.

Ovakav ponuđeni program GOO-a u potpunosti je neprilagođen, nezanimljiv i demotivirajući za djecu.

Pregledavajući željene ishode GOO u dijelu funkcionalne dimenzije građanske kompetencije:znanje, vještine i stajališta ne može se ne opaziti njihova apsolutna neprilagođenost dobi učenika. Kao primjer navodim treći ishod 2. i 3.ciklusa str. 23(grješka u nadnaslovu ISHODI 3. i 4. CIKLUSA; treba biti Ishodi 2. i 3. ciklusa):

  • opisuje ulogu Sabora, predsjednika države, Vlade i sudbenih vlasti u Hrvatskoj; opisuje načela djelovanja pravosuđa; opisuje načine zaštite ljudskih prava u građanskom i kaznenom sudbenom postupku; objašnjava ulogu Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Ustavnog suda Republike Hrvatske; tumači pravnu, društvenu i moralnu odgovornost hrvatskih građana u jačanju Republike Hrvatske kao pravne države; opisuje ustavna prava i odgovornosti građana na temelju kojih oni mogu podnositi prijedloge, predstavke i prigovore nadležnim tijelima vlasti i Ustavnom sudu RH; objašnjava ulogu i način rada pučkog pravobranitelja/ice, pravobranitelja/ice za prava djeteta, pravobranitelja/ice za ravnopravnost spolova i pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u zaštiti općih i posebnih prava hrvatskih građana.

Sumnjam da je autor programa pisao ishode bez otvorenoga priručnika. Uz to se zaboravio da nije pred studentima, nego pučkoškolcima. Groteskno je od djece osnovnoškolskoga uzrasta očekivati da obrazlažu zaštitu ljudskih prava u građanskom i kaznenom sudbenom postupku; objašnjavaju ulogu Vrhovnoga suda Republike Hrvatske i Ustavnoga suda Republike Hrvatske. Zar namjeravate osposobljavati djecu za cjeloživotno tužakanje!?!

Niže, po razredima, izlažem što katolički vjeronauk radi na području GOO-a od vraćanja u školski sustav 1991. godine, a što Nacrt programa GOO-a djelomično udvostručuje. Tim ukazujem na nepotrebnost i suvišnost GOO kao dijela jezgrovnoga kurikula.

Prvi razred osnovne škole:

I. NAŠI VJERONAUČNI SUSRETI

Imam svoje ime i svoje mjesto

2. Dolazim iz svoje obitelji

3. Što radimo u obitelji?

4. Svatko ima svoje mjesto u školi

Svi smo vrijedni poštovanja

5. Svi smo vrijedni poštovanja

II. OTKRIVAMO ZNAKOVE BOŽJE DOBROTE

 Zahvalni smo Bogu za kruh i plodove zemlje

16. Čovjek živi od zemlje

IV. ISUSOVO ROĐENJE

Došašće

27. U došašću pomažemo potrebitima

V. ISUS SUSREĆE LJUDE

Isus svima čini dobro i posebno voli djecu

35. Isus pomaže svima

36. Isus se brine za sve ljude

37. Isus posebno voli djecu

Isus oprašta

41. Kada sam radostan, a kada žalostan?

42. Što donosi svađa, a što opraštanje?

43. Isus nas poziva da opraštamo

VI. ISUSOVO USKRSNUĆE

Zajedništvo u obitelji

56. Jedan dan u mojoj obitelji

VII. ZAJEDNO SMO UVIJEK RADOSNI

Marija - uzor našim majkama

61. Majci za Majčin dan

Slavlje kršćanskih blagdana u mojoj župi

63. Kako slavimo blagdane?

65. Slavlje blagdana u mojoj obitelji

Radujemo se školskim praznicima i ostajemo povezani

66. Na praznicima

 

Drugi razred osnovne škole:

I. PONOVNO SMO ZAJEDNO

Gradimo zajedništvo i prijateljstvo

2. Biti prijatelji

3. Kada prijateljstvo prestaje?

4. Svatko je od nas neprocjenjivo blago

II. BOG JE ČUDESNO STVORIO SVIJET I LJUDE

Svijet je čudesan i tajnovit

10. Naša briga za stvoreno

Čovjek je divno Božje stvorenje

12. Različiti smo, a povezani

13. Bez čega ljudi ne mogu živjeti

Naša zahvalnost Bogu i ljudima

14. Dani kruha i zahvalnosti

Naša zahvalnost svecima i pokojnicima (izborna tema)

17. Naši pokojnici žive

V. ŽIVOT JE LIJEP I TEŽAK

Upućeni smo jedni na druge

42. Upućeni smo jedni na druge

44. Kako mi pomažemo drugima?

VI. LIJEPO JE KAO BRAĆA ZAJEDNO ŽIVJETI

54. Oprosti svomu bratu

U obitelji živimo jedni za druge

56. U obitelji živimo jedni za druge

57. Nedjelja u obitelji

Pripadam župnoj zajednici

60. Pripadam župnoj zajednici

61. Moja obitelj i župa

Majčin dan

62. Majčin dan

Kršćani se u svijetu poštuju i pomažu

65. Kršćani se u svijetu poštuju i pomažu

 

Treći razred osnovne škole:

II. ISUS JE S NAMA

Ne možemo sve kupiti

4. Ne možemo sve kupiti

6. Prijatelj u invalidskim kolicima

Dani kruha i zahvalnosti

10. Dani kruha i zahvalnosti

11. Djela milosrđa

III. BOG JE NAŠ SPASITELJ

Bog daje deset zapovijedi

22. Deset zapovijedi

V. ISUSOV POZIV NA POMIRENJE

Ljudi i njihova krivica

35. Opraštanje duga

Susret Isusa i grješnika

38. Koliko puta oprostiti?

Isus daje priliku za novi početak

39. Isus oprašta preljubnici

VI. U EUHARISTIJI - ISUS JE MEĐU NAMA

Podijeli svoj kruh s gladnima

55. Kruh u košu za smeće

56. Ljubimo djelom

60. Tko je moj bližnji?

62. Majci za Majčin dan

 

Četvrti razred osnovne škole:

II. S BOGOM NA PUTU ŽIVOTA

Božje zapovijedi - pravila života

12. Božje zapovijedi - pravila života

Bog je samo jedan - ljubi ga i svetkuj dan Gospodnji!

15. Nedjelja - dan Gospodnji

Poštuj roditelje i čuvaj dar života

16. Poštuj roditelje i starije!

17. Čuvaj dar života!

Pravedno živi - ne ukradi niti želi tuđe stvari!

18. Ne ukradi!

19. Ne poželi tuđe stvari!

Budi istinit u riječi i djelu

20. Ne reci lažna svjedočanstva!

21. Biti svjedoci istine

IV. ISUS JE SIN BOŽJI - NJEGA SLUŠAJTE!

Božji zakon u životu židovskog dječaka (izborna tema)

37. Božji zakon u životu židovskog dječaka

38. Blagdan subote i Pasha

V. NA ISUSOVU PUTU - SLIJEDIMO NJEGOVO DJELO!

Slijedimo Isusove riječi i djela

45. Isus pomaže u bolesti i nevolji

46. Korizma - vrijeme molitve i dobrih djela

Božja riječ i krštenje - hrvatski kršćanski korijeni

51. Hrvatski kršćanski korijeni

52. Vjera hrvatskoga naroda kroz povijest

VI. GRADIMO KRISTOVU CRKVU

Kristov Duh okuplja Crkvu

54. Sve im bijaše zajedničko

55. Euharistijsko zajedništvo

Crkva u šarenim bojama i licima

57. Jedan Krist - različite Crkve

58. Molitva za jedinstvo Crkve

Moja župna zajednica i župna crkva

62. Moja župa

63. Moja župna crkva

64. Moje mjesto u župi

 

Peti razred osnovne škole:

I. SNAGA ZAJEDNIŠTVA

Ja i drugi -zajedno

2. Život kao most

3. U stolarskoj radionici

Pravila dobrih odnosa, poštovanja i zajedništva

4. Život u zajednici

5. Pravila dobrih međusobnih odnosa

II. RELIGIJA U ŽIVOTU ČOVJEKA: BOŽJI TRAGOVI

Što je religija? Početak religije

6. Čovjek postavlja pitanja o vlastitom životu

7. Počeci religije

8. Religija starih Egipćana, Grka i Rimljana

Velike monoteističke religije: židovstvo i islam

9. Islam

10. Židovstvo

Vjerski život Židova, muslimana i pripadnika drugih religija

11. Vjerski život pripadnika drugih religija

Kršćanstvo

12. Isus Krist - temelj kršćanstva

13. Glavne poruke kršćanstva

Različiti, ali povezani

16. Crkva i nekršćanske religije

IV. POČECI BIBLIJSKE POVIJESTI/VJERE

Ususret Božiću

29. Nedjelja Caritasa

VI. ISUS KRIST - OSTVARITELJ NOVOGA SVIJETA

Isus - neobični kralj - propovijeda Radosnu vijest o novome Kraljevstvu

38. Isus dijeli i mijenja povijest

39. Isusovi suvremenici

40. Temeljni zakon novoga kraljevstva

Isus prema drugima - susreti mogu promijeniti

41. Isus se brine za bolesne i odbačene

43. Isusova ljubav prema grješnicima

Isusovi učenici - svjedoci istine i ljubavi

44. Isusovi učenici - svjedoci istine i ljubavi

 

Šesti razred osnovne škole:

I. ŽIVJETI U MIRU I SLOBODI

Suvremene situacije neslobode

2. Suvremeni oblici neslobode

3. Zlo i nesreća među ljudima

Sloboda izvire iz prave ljubavi

4. Kršćanski ideal slobode

5. Sloboda i odgovornost

II. IZ ROPSTVA U SLOBODU - BOG VODI SVOJ NAROD U SLOBODU

Božji poziv i nalog - Mojsije vodi narod u slobodu

6. Preci izraelskog naroda u Egiptu

Krivnja i oprost - Savez na Sinaju

12. Deset zapovijedi

III. CRKVA - NOVI BOŽJI NAROD

Crkva - zajednica Isusovih učenika

16. Crkva kao zajednica

Vjernici laici u Crkvi

27. Djelovanje vjernika laika

VI. ISUS KRIST - NAŠ OSLOBODITELJ I SPASITELJ

Čovjek između čežnje za slobodom i izazova robovanja

45. Čovjek između čežnje za slobodom i izazova robovanja

 

Sedmi razred osnovne škole:

I. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST

Svatko je od nas jedinstven i potreban drugoga

2. Svatko je od nas jedinstven i potreban drugoga

Izazovi puberteta

3. Što je pubertet?

4. Razmirice i sukobi u pubertetu

Idoli i ideali u izgradnji osobnosti

5. Privid suvremenih idola

6. Bog - jedini ideal

Zamke suvremenih ovisnosti

7. Pošast suvremenih ovisnosti

8. Pomanjkanje pravih vrijednosti

II. DEKALOG - PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI

Savjest - Božji glas u čovjeku

10. Savjest – Božji glas u čovjeku

Božje zapovijedi - put u slobodu

11. Jesmo li doista slobodni?

12. Dekalog i ljudska prava

Ljubav prema Bogu

15. Spomeni se da svetkuješ Gospodnji!

Poštovanje roditelja i starijih

17. Ljepota obiteljskog zajedništva

18. Odnos prema roditeljima i autoritetima

Svetost ljudskog života

19. Život nam je darovan

20. Živimo li u „kulturi smrti“?

Dostojanstvo ljudskog tijela i bračna čistoća

21. Ne sagriješi bludno!

22. Ne poželi tuđega ženidbenoga druga!

Poštivanje tuđe imovine

23. Ne ukradi!

24. Ne poželi nikakve tuđe stvari!

Poziv na istinoljubivost

25. Istina će vas osloboditi

26. Pravo na istinu

III. ŽIDOVSKI NAROD I VJERA

Judaizam

32. Židovski monoteizam

33. Biblija - sveta knjiga izraelskog naroda

34. Židovski vjernički život i blagdani

Dijalog Židova i kršćana

35. Dijalog Židova i kršćana

V. DA SVI BUDU JEDNO

Kršćani na drugi način

46. Pravoslavna crkva

47. Katolici istočnog obreda

48. Protestantske crkve i zajednice

Kršćani na drugi način u mom mjestu

49. Kršćani na drugi način u mom mjestu ili blizini

Uskrsno vrijeme

50. Uskrs u različitim kršćanskim crkvama

Ekumenski pokret

51. Ekumenski pokret

VII. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT

Pred tajnom smrti

59. Ljudska bolest i patnja

60. Briga za bolesne i umiruće

Živimo u vjeri, nadi i ljubavi

64. Život po krjepostima

66. Snaga kršćanske ljubavi

 

Osmi razred osnovne škole:

I. UPOZNAJMO I IZGRAĐUJMO SVOJ ŽIVOT

Radost odrastanja

2. Radost odrastanja

Prijateljstvo i ljubav

3. Prijateljstvo

4. Ljudska spolnost

5. Zaljubljenost i ljubav

Brak i celibat - oblici kršćanskog života

6. Kršćanski brak

7. Život u celibatu

II. ČOVJEKOVO TRAGANJE ZA ŽIVIM BOGOM

Svaki čovjek traži Boga

11. Ljudska shvaćanja Boga

Ateizam i vjerska ravnodušnost

12. Različiti oblici suvremenog ateizma

13. Kršćani pred izazovima ateizma

Traženje Boga u novim religioznim pokretima

14. Religiozni pokreti i sljedbe

15. Religiozni pokreti istočnjačkoga i kršćanskoga podrijetla

16. Sinkretizam New Age-a

III. TAJNA SVIJETA I ČOVJEKA U SVJETLU BIBLIJE

Biblijska i današnja slika svijeta

19. Biblija o stvaranju svijeta

20. Znanost o nastanku svijeta

Čovjek je slika Božja

21. Čovjek je slika Božja

Grijeh kao zloporaba slobode

24. Grijeh protiv čovjeka je grijeh protiv Boga - Kajinov grijeh

Božja dobrota i ljubav prema grješnicima

25.Opći potop i Savez s Noom

26. Razdor među ljudima - Kula babilonska

IV. KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA

Društveni i vjerski život Hrvata u srednjem vijeku

36. Društveni i vjerski život Hrvata u srednjem vijeku

Uloga Crkve u promicanju hrvatskog školstva, kulture i znanosti

38. Uloga Crkve u promicanju školstva, kulture i znanosti

Crkva u Hrvata za vrijeme svjetskih ratova i poraća

40. Novi svjetonazori i Hrvatski katolički pokret

41. Crkva protiv svih totalitarizama XX. stoljeća

Katolička Crkva u Hrvata danas

43. Katolička Crkva i Hrvati izvan domovine

V. U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA BOGA

Prošao je zemljom čineći dobro

45. Isusov odnos prema ljudima

46. Isusova ljubav prema najpotrebnijima

VII. BITI KRŠĆANIN U CRKVI I U DRUŠTVU

Izbor životnog poziva

62. Izbor životnoga poziva

63. Težina i ozbiljnost izbora životnoga poziva

Rad i slobodno vrijeme

64. Kršćanski pristup radu

65. Izazovi slobodnog vremena

Sudjelovanje u životu župne zajednice

66. Sudjelovanje u životu župne zajednice

Suodgovornost za pravedan život u društvu

67. Dostojanstvo čovjeka i ljudska prava

68. Kako doprinositi društvenoj pravdi

 

Doduše, iz samih naziva tematskih jedinica ne mogu se izvesti dostatni zaključci, pa stoga navodim dva konkretna primjera tematske jedinice iz GOO koje se preklapa sa sadržajem Katoličkoga vjeronauka: Volontiranje i humanitarne aktivnosti: pomoć samohranim majkama i očevima koji žive u siromaštvu i Međugeneracijska solidarnost i društveno koristan rad: pomoć nemoćnim osobama starije životne dobi . Sadržaji Katoličkoga vjeronauka posreduju se djeci pod obzorjem Tjelesnih djela milosrđa trajno odjelotvoreno u karitativnim akcijama: Misijska nedjelja (učenici pomažu školovanje jednoga afričkoga djeteta); Nedjelja Caritasa (svekoliko pomaganje potrebitih u našoj zajednici); Božićna akcija „Za 1000 radosti“ koju provode Hrvatski Caritas i MZOS u kojoj svi učenici pomažu potrebite na lokalnoj i nacionalnoj razini; posjeti štićenicima staračkih domova; posjeti zajednicama za odvikavanje od ovisnosti; Karitativna skupina kao trajni izvannastavni i izvanškolski humanitarni rad. Potpuno je promašeno planirati i poučavati ono što djeca, ne samo da znaju i imaju stav, nego već štoviše čine. Biti za drugoga je bit kršćanstva i Katolički vjeronauk uspješno posreduje vjeroučenicima vrijednost i važnost humanitarnoga i volonteskoga rada. Zgodno je i ovdje napomenuti kako su u tome zakinuti učenici, koji ne pohađaju niti jedan konfesionalni vjeronauk. Iz toga je vidljivo koliko je nasušna potreba uvođenja etike kao izbornoga predmeta u dijelu razlikovnoga kurikula, te da se time rješavaju bitni problemi školstva. Nametanje GOO-a samo će dodatno pogoršati i usložiti stanje u školstvu.

 

Sveukupno se sadržaj163 nastavne jedinice Katoličkoga vjeronauka u osnovnoj školi podudara ili upotpunjuje sa sadržajem kvalitetnoga građanskoga odgoja.

Po razredima to izgleda ovako:

Prvi razred: 17

Drugi razred: 17

Treći razred: 12

Četvrti razred: 21

Peti razred: 20

Šesti razred: 9

Sedmi razred: 35

Osmi razred: 32

Dakle, iz navedenih je nastavnih jedinica vidljivo kako Katolički vjeronauk promiče građanske vrijednosti kroz svoj program, utemeljujući ih na apsolutnoj obvezatnosti, učeći da, i o njihovom vršenju, ovisi vječna sudbina vjernika (usp. Mt 25, 31-46).

 

Prvi razred srednje četverogodišnje škole:

I. U POTRAZI ZA SMISLOM ŽIVOTA

2. U vrtlogu svijeta i života

3. Upoznaj samoga sebe

4. Smisao i besmisao života

6. Živjeti kao protagonist

V. TAJNA STVARANJA - GOVOR ZNANOSTI I GOVOR VJERE

28. Prirodoznanstvena tumačenja nastanka svijeta

32. Odnos vjere i prirodnih znanosti

 

Drugi razred srednje četverogodišnje škole:

I. SLOBODA – IZBOR I ODGOVORNOST

2.U hodu prema slobodi i zrelosti

3. Prijateljstvo

4.Od zaljubljenosti do ljubavi

5. U potrazi za vrjednotama

6. Opasnost od bijega/ Iz nesigurnosti u ovisnost

III. ZAJEDNICA KOJA OSLOBAĐA I SLUŽI – POVIJEST CRKVE

20. Susret s antičkim svijetom – evanđeoska sloboda i mučeništvo

21. Kršćanstvo na hrvatskome jezičnom prostoru u srednjem vijeku

22. Crkva u srednjem vijeku – od duhovnog do kulturnog procvata

23. Crkva kršćanskoga služenja siromašnima - dominikanci i franjevci

25. Crkva u doba humanizma – promicanje vjere, tradicije i kulture

26. Vrijeme dubokih podjela – reformacijska kriza i obnova Crkve

27. Crkva i moderno doba – duhovni, prosvjetni i kulturni preporod

28. Crkva u suvremenom svijetu – služiteljica čovjeka i čovječanstva

 

U prva dva razreda srednjih četverogodišnjih škola, u kojima je predviđeno uvođenje GOO-a, Katolički vjeronauk i etika u korelaciji s drugim pretmetima već uspješno ispunjavaju ciljeve i svrhu Nacionalnoga okvirnoga kurikula:

  •  promicanje temeljnih vrijednosti putem odgoja i obrazovanja: dostojanstvo ljudske osobe, sloboda, pravednost, domoljublje, društvena jednakost, solidarnost, dijalog i snošljivost, rad, poštenje, mir, zdravlje, očuvanje prirode i čovjekova okoliša te ostale demokratske vrijednosti
  • odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima te pravima i obvezama djece, osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu, za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva

Osobito je to vidljivo na Društveno-humanističkom području.

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI DRUŠTVENO-HUMANISTIČKOGA PODRUČJA

Učenici će:

  • usvojiti znanja o društvenim odnosima i pojavama, o društvenim i prostornim strukturama i kontekstu u prošlosti i sadašnjosti te promišljati o njihovu značenju za budućnost
  • upoznati i znati objasniti svoj odnos prema drugima, odnose među ljudima, odnose ljudi prema svijetu koji ih okružuje, društveni, kulturni, gospodarski i politički razvoj čovjeka i društva
  • razviti sposobnost tumačenja društveno-geografskih pojava i procesa na mjesnoj, pokrajinskoj, nacionalnoj i svjetskoj razini
  • steći znanja i sposobnost kritičkoga prosuđivanja o razvoju hrvatskoga društva i njegova položaja u kontekstu europskih integracija i globalizacijskih procesa
  • razviti valjan odnos prema radu te usvojiti znanja, vještine, sposobnosti i vrijednosti koje omogućuju preuzimanje uloga i odgovornosti u osobnomu, obiteljskomu i javnomu djelovanju, posebice u zalaganju za demokratski razvoj društva
  • razviti kritičko promišljanje vlastitoga djelovanja u društvu te steći znanja, vještine, sposobnosti i stavove koji pogoduju razvoju poduzetnosti i stvaralaštva
  • razviti samopouzdanje i sigurnost u osobne sposobnosti i identitet te razviti sposobnost uravnoteženoga odnosa prema vlastitomu i zajedničkomu dobru
  • upoznati temeljne životne i religijsko-etičke poglede i razumjeti njihovu zavisnost o vremenu i kulturi te moći izraziti, objasniti i razvijati svoje stavove u skladu s vlastitim vjerskim, etičko-moralnim i kulturnim identitetom
  • razviti komunikacijske, organizacijske i socijalne vještine, usvojiti međukulturne kompetencije koje omogućuju razumijevanje i prihvaćanje drugoga i drukčijega bez obzira na spol, kulturnu, socijalnu, rasnu, religijsku, nacionalnu i etničku pripadnost
  • razviti sposobnost za prepoznavanje problema i pitanja na koja treba pronaći odgovor, za planiranje i provođenje istraživanja, oblikovanje obrazloženih zaključaka te iznošenje ishoda svojega rada na različite načine, u različite svrhe i za različitu publiku
  • razviti valjan stav i umijeće učenja iz svih raspoloživih izvora, pripravnost za cjeloživotno učenje te preuzeti odgovornost za vlastito učenje i profesionalni razvoj.

Čemu dupliciranje sadržaja za već ostvareni cilj? Kršite načelo uspješnosti!!!

 

Treći razred srednje četverogodišnje škole:

I. KRŠĆANSKO POIMANJE ČOVJEKA

2. Čovjek – otajstvo i slika Božja

3. Čovjek – složeno biće

II. ČOVJEK: MORALNO BIĆE

5. Čovjek – polazište etičkog razmišljanja

6. Razlikovanje dobra i zla

7. Odnos vjere i morala

9. Savjest i zakon

IV. MUŠKO I ŽENSKO STVORI IH

18. Vrednovanje čovjeka kao muškarca i žene

19. Brak i obitelj u Božjem naumu

20. Ženidba – sakrament ljubavi i zajedništva

21. Odgovorno roditeljstvo

V. DOSTOJANSTVO LJUDSKOG ŽIVOTA

23. Svetost i dostojanstvo ljudskog života

24. Život – Božji dar

25. Povrede ljudskog života

26. Cjelovitost i dostojanstvo osobe pred izazovima znanosti

27. Povrede dostojanstva osobe

 

Četvrti razred srednje četverogodišnje škole:

I. SUVREMENI ČOVJEK PRED PITANJEM BOGA

2.Poteškoće suvremenoga čovjeka s Bogom – izazov nevjere

3.Suvremena religioznost i njezina pitanja

III. LJUDSKI RAD I STVARALAŠTVO

16. Zvanje i zanimanje

18. Kršćansko poimanje rada

19. Etika poslovanja

20. Briga za opće dobro i kršćansko zauzimanje za mir

IV. IZAZOVI ZNANSTVENO-TEHNIČKOGA NAPRETKA

22. Budućnost i moć znanja

23. Kršćanstvo pred izazovima globalizacije i informatizacije

24. Znanost i poboljšanje ljudskog života

25. Zajedništvom do napretka i briga za okoliš

 

U završnim razredima srednjih škola nije predviđeno uvođenje GOO-a. To je najbolje što se učenicima moglo dogoditi. Doduše, prosvjetni djelatnici sa svojim učenicima i dalje rade, što je vidljivo iz navedenih nastavnih jedinica Katoličkoga vjeronauka, na njihovome što potpunijem i kvalitetnijem odrastanju u uravnotežene, samostalne, odgojene, naobražene građane s čvrstim identitetom i odgovorne članove društva.

Zaključak: Neka MZOS napravi kvalitetan program GOO i ponudi ga u dijelu razlikovnoga kurikula u osnovnim školama. Samo to će biti na dobrobit učenika! U srednjim školama je apsolutno suvišan. Već postoje predmeti Etika i Politika i gospodarstvo.

Antun Budimir

Osim na Facebooku, možete nas podržati uplatom na ŽR 2360000-1102338528 ili pozivom na broj 060 800 334 (3,00 kn iz fiksne ili 4,04 kn iz mobilne mreže + PDV)!