Podržite nas!

GROZD-ove primjedbe programu građanskog odgoja

17.08.2014 17:35

Udruga Glas roditelja za djecu GROZD pozvala je sve zainteresirane da sudjeluju u javnoj raspravi MZOS-a o novom prijedlogu programa građanskog odgoja koja traje do 19. kolovoza. Stručni tim GROZD-a sastavio je svoj prilog javnoj raspravi koji roditelji mogu koristiti prilikom ispunjavanja obveznog obrasca. Obvezni obrazac za sudjelovanje u javnoj raspravi o GOO i program građanskog odgoja nalaze se na stranicama MZOS-a ovdje. Kako bi se osiguralo poštivanje ustavnih prava roditelja, GROZD traži obveznu suglasnost roditelja za sve međupredmetne i interdisciplinarne sadržaje GO koji nisu dio redovnih školskih predmeta i/ili koje ne izvode redovni profesori iz tih predmeta. Prilog javnoj raspravi udruge GROZD objavljujemo u cijelosti.


Primjedbe Nacrtu Odluke o donošenju programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole MZOS-a u sklopu javne rasprave (18. srpnja – 19. kolovoza)

 

1.načelna primjedba:

 

Za sve međupredmetne i interdisciplinarne sadržaje građanskog odgoja koji će se

izvoditi izvan programa redovnih školskih predmeta i/ili koje će izvoditi osobe koje nisu redovni nastavnici i profesori iz tih predmeta potreban je pristanak (potpis) roditelja za sudjelovanje njihovog djeteta u programu GO.

Obrazloženje 1. načelne primjedbe:

 

Prema čl. 64 Ustava RH roditelji imaju "pravo i slobodu da samostalno odlučuju o  odgoju svoje djece".

 

Situacija s građanskim odgojem (GO) u Hrvatskoj je sljedeća:

Dio nevladinih udruga udružen u inicijativu GOOD radi veliki politički pritisak da budu (kao i do sada) uključene u edukaciju nastavnika i provedbu građanskog odgoja u školama.

Inicijativa GOOD je uz potporu Europske unije, Vlade RH i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta već izradila projekt provođenja GO i priručnik za nastavnike te bila uključena u eksperimentalnu provedbu, na što je potrošeno pola millijuna kuna. Idućih 5.300.000 kn te su udruge, prema vlastitim riječima, dobile za daljnje provođenje GO u školama. Dakle, interesno su vezane uz projekt i imaju moćno političko i financijsko zaleđe.

Nevladine udruge uključene u inicijativu GOOD (to su MMH, CMS, GONG, CESI, B.a.B.e te mnoge druge feminističke i LGBT udruge) prema svom profilu i djelovanju predstavljaju samo jedan, i to onaj ekstremno liberalni dio hrvatske javnosti. Do sada su u više navrata pokazale nepoštivanje demokratskih načela i pluralizma tj. nametale svoj isključiv pogled na pitanja građanskog odgoja i ljudska prava. Primjerice, sve su se one javno usprotivile održavanju referenduma o braku (dakle mogućnosti demokratskog izjašnjavanja građana), a u pitanju zdravstvenog odgoja žele svima nametnuti svoj, ekstremno liberalni svjetonazor, kršeći pri tome ustavno pravo roditelja da odlučuju o odgoju svoje djece. Te udruge u svojim programima zastupaju većini roditelja u Hrvatskoj neprihvatljivu rodnu ideologiju, te na njoj temelje i svoj pristup ljudskim pravima. U priručniku koji su izradile izričito tvrde kako je ona u sklopu građanskog odgoja "integrirana u dimenziju ljudskih prava".

Udruge uključene u GOOD inicijativu ujedno ne odražavaju niti političku sliku Hrvatske. Primjerice, Mreža mladih Hrvatske, idejni pokretač i temeljni nositelj programa, okuplja mlade čiji su stavovi bliski SDP-u i HNS-u, te ni približno ne predstavlja sve mlade u Hrvatskoj, a ipak u ime svih mladih promiče svoje zamisli u sustavu odgoja i obrazovanja.

S obzirom na ovakvu trenutnu situaciju u Hrvatskoj, kao udruga roditelja želimo osigurati poštivanje ustavnih prava roditelja, te tražimo obveznu suglasnost roditelja za sve međupredmetne i interdisciplinarne sadržaje GO koji nisu dio redovnih školskih predmeta i/ili koje ne izvode redovni profesori iz tih predmeta.

 

2.načelna primjedba

 

Ljudskim pravima i zaštiti ljudskih prava posvećen je veliki dio programa za sve razrede, a nije dovoljno definirano što se konkretno misli pod ljudskim pravima.

Također nije precizirano koje se udruge podrazumijevaju pod udrugama za zaštitu ljudskih prava koje se u prijedlogu puno puta spominju.Time je ostavljen širok prostor promociji ekstremno liberalnih stajališta i provođenju "gender mainstreaminga" čiji nositelji i u Hrvatskoj i u Europskoj uniji uživaju veliku političku i financijsku podršku.

 

Obrazloženje 2. načelne primjedbe:

 

Poznato je da i u Hrvatskoj i u Europskoj uniji postoje različita gledanja na  određena ljudska prava, primjerice na pravo na život, pravo na brak i djecu,  roditeljska prava i sl. Različito gledanje vidljivi su, primjerice, iz glasovanja u Europskom parlamentu o takvim i sličnim pitanjima, referendumima u Hrvatskoj i drugim zemljama i sl.

U Hrvatskoj je, s obzirom na situaciju, za očekivati da će se ovaj široki, u programu nedovoljno definirani, prostor posvećen ljudskim pravima pokušati iskoristiti od strane nositelja ekstremno liberalnih stajališta i "gender mainstreaminga" uključenih u razne civilne i političke organizacije i inicijative.

 

3.načelna primjedba:

 

Pojam"ideologije" među obrazovnim ishodima od 8. razreda na dalje treba bolje definirati. Popisu raznih političkih ideologija treba dodati i aktualne svjetonazorske ideologije.

 

Obrazloženje 3. načelne primjedbe:

 

Današnje društvo je pluralističko, i razna svjetonazorska uvjerenja su dozvoljena i zaštićena zakonom. Ideologiju bi trebalo definirati kao nastojanje da se jedan (i to najčešće znanstveno neutemeljen) svjetonazorski pristup prikazuje kao jedini moguć i kao jedini dozvoljen i želi se nametnuti svima. Primjer za to u današnjoj zapadnoj civilizaciji je rodna ideologija tj. "gender mainstreaming".

 

4. načelna primjedba:

 

Borba za ženska prava neopravdano je istaknuta u programu (7. razred OŠ).

Trebalo bi govoriti o borbi i za druga prava ili borbu za ženska prava maknuti.

 

Obrazloženje 4. načelne primjedbe:

Borba za ženska prava tj. feministički pokret nije jedini pokret u povijesti i sadašnjosti ljudskih prava. Postoji borba i za prava djece, prava radnika, prava roditelja i mnogih drugih društvenih skupina. Isticanje borbe za ženska prava potvrđuje tvrdnje iznesene pod 1,2 i 3.

 

5. načelna primjedba:

 

Ako je termin "nejednakosti između muškarca i žene" (među ciljevima i zadaćama GO za sve razrede) zamišljen u negativnom kontekstu, onda bi ga trebalo zamijeniti terminom "neravnopravnosti".

 

Obrazloženje 5. načelne primjedbe:

 

Dio odlomka iz ciljeva i zadaća integriranja GO za gotovo sve razrede glasi: "...pri čemu se osobito raspravlja o nejednakosti između muškarca i žene, među „rasama“ ili među različitim nacionalnim, etničkim, religijskim i jezičnim grupama kroz povijest ili u različitim društvima danas".

Muškarac i žena jesu nejednaki tj. nisu jednaki i ne mogu biti jednaki. No, oni trebaju biti ravnopravni tj. imati ista prava. Zato bi, ako se mislina ravnopravnost žena i muškaraca trebalo kritički govoriti o "neravnopravnosti" a ne o "nejednakosti" muškarca i žene.

Postoji važan razlog za ovo pojašnjenje: čitav se naime "gender mainstreaming" tj. rodna ideologija temelje na borbi za relativiziranje, "izjednačavanje" spolova, što nema nikakvu znanstvenu osnovu.

 

6. načelna primjedba:

 

Neopravdano je uzimati veliku zastupljenost samohranih majki u odnosu na  očeve kao jedan od primjera diskriminacije žena (među obrazovnim ciljevima od 8. razreda na dalje), jer je ta razlika posljedica činjenice da se u velikoj većini slučajeva djeca dodjeljuju majci.

 

Obrazloženje 6. načelne primjedbe:

 

U programu GO se navodi (od 8. r. na dalje): "Učenik... istražuje jesu li žene u Hrvatskoj slabije zastupljene na rukovodećim i upravljačkim položajima i slabije plaćene od muškaraca, jesu li znatno češće žrtve obiteljskog nasilja i samohrani roditelj".

U Hrvatskoj je oko 9 puta više samohranih majki nego samohranih očeva, što u pravilu nije posljedica diskriminacije žena, već činjenice da u velikoj većini slučajeva razvoda braka djeca pripadnu majci, čemu treba pridodati djecu rođenu izvan braka koja odrastaju samo s majkom.

Ovaj primjer zastupljenosti samohranih majki nije, dakle, dobar primjer koji bi trebao odražavati diskriminaciju žena u društvu.

  

7. načelna primjedba:

 

Pojam "druga pripadnost" koji se pojavljuje među obrazovnim ciljevima od 8. razreda na dalje treba promijeniti tj. uskladiti s Ustavom RH.

 

Obrazloženje 7. načelne primjedbe:

 

Navedeni obrazovni cilj od 8. razreda na dalje glasi: "Učenik... opisuje i dokumentira podacima kako se u demokraciji štite temeljna ljudska prava; pravo na život, slobodu, vlasništvo, privatnost; ravnopravnost u odnosu na dob, spol, etničku, vjersku, klasnu i drugu pripadnost, rasu i druge razlike."

Ustav RH (čl. 14) kaže: "Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama."

Ustav, dakle, govori o "drugom uvjerenju" i o "drugim osobinama", a ne o "drugoj pripadnosti". Ovaj termin, dakle, treba promijeniti i uskladiti s Ustavom RH.

 

8. načelna primjedba:

 

U Nacrtu nedostaju mnogi važni pojmovi koji bi trebali biti dio građanskog odgoja i obrazovanja.

 

Obrazloženje 8. načelne primjedbe:

 

Primjeri pojmova i ustavnih kategorija koji nisu uključeni u program GO:

-      prava i dužnosti djece i roditelja

-      ustavno pravo roditelja na odlučivanje o odgoju svoje djece (čl. 64)

-      ustavna definicija braka kao životne zajednice žene i muškarca (čl. 62)

-      zaštita materinstva, djece, mladeži i nemoćnih osoba (čl. 63 Ustava RH)

-      besplatno osnovno obrazovanje i dostupnost obrazovanja

-      (hrvatsko) državljanstvo, vojna obveza, pravo na slobodu kretanja, dom

-      pravo na predstavke i pritužbe (i na odgovor), pravo na pristup informacijama, pravo na informirani pristanak, zabrana cenzure, žalba, pravo na prosvjed, štrajk

-   pravo peticije, referendum, građanski neposluh, priziv savjesti

-   Dan državnosti, Dan neovisnosti, Dan domovinske zahvalnosti, Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima... (od značajnih datuma samo se šest puta spominje Europski dan zaštite osobnosti i privatnih podataka).

 

Izvor: Udruga GROZD

Mislite li da je ovo važna tema? Podržite nas na Facebooku ili na jedan od načina navedenih ovdje.