Podržite nas!

LGBT aktivisti objavili imena 50.000 potpisnika za referendum

06.08.2014 13:55

Nezapamćeni sumrak demokracije u Houstonu, u saveznoj američkoj državi Texas, zbiva se ovih dana. Najprije su vlasti unatoč protivljenju građana donijele „anti-diskriminacijski“ zakon po narudžbi LGBT udruga. Nakon toga su konzervativne udruge prikupile više nego potreban broj potpisa da se zakon dovede u pitanje. Što se dogodilo s 50.000 potpisnika za referendum pročitajte u nastavku….


SUMRAK DEMOKRACIJE

 

Danas se u gradu Houstonu (Texas, SAD) očekuje odluka gradskog vijeća o tome je li prikupljeno dovoljno valjanih potpisa za referendum na kojemu građani Houstona mogu odbaciti ili prihvatiti kontroverzni pro-LGBT antidiskirminacijski zakon. Lokalni LGBT aktivisti objavili su na internetu skenirane potpisne liste s imenima i adresom prebivališta svih 50. 000 građana potpisnika i tako ih izložili diskriminaciji, uznemirivanju i mogućnošću da izgube posao.

Početkom lipnja gradsko vijeće Houstona donijelo je “Houston Equal Right Ordinance” (HERO), tj. antidiskriminacijski zakon koji “proširuje zaštitu jednakih prava na gej i transrodne stanovnike”. Zakon je bio izglasan s 11 naspram 6 glasova usprkos protivljenju brojnih građana, udruga i vjerskih organizacija koji su okupljeni u građansku inicijativu “Ne nejednakim pravima” isticali da će zakon dovesti u pitanje slobodu savjesti malih i velikih poduzetnika.

Najveću zabrinutost izazvala je odredba koja traži od svih pružatelja “javnog smještaja” (public accomodation) da osobi koja živi u određenom “rodnom identitetu” omoguće da bez obzira na spol uđe u zahod na kojem stoji oznaka za određeni „rodni identitet“. Drugim riječima, prema novim odredbama „HERO zakona“ osobi muškog spola koja se oblači i živi u “ženskom rodnom identitetu” treba biti dopušteno ući u ženski WC. Protivljenje inicijative građana spornim dijelovima antidiskriminacijskog zakona gradonačelnica Houstona i deklarirana lezbijka Annise Parker okakrakterizirala je kao „pretjerivanje“, „dezinformacije“ i „laži“.

S obzirom da su houstonske vlasti odbile poslušati većinu građana i donijele sporni zakon, građanska inicijativa „Ne nejednakim pravima“ započela je prikupljanje potpisa za referendum. Prema houstonskom zakonu, građani imaju pravo u roku od 30 tražiti referendumsko izjašnjavanje o bilo kojem aktu koji grad donese, ako prikupe više od 17 000 potpisa. Građanska inicijativa prikupila je 50 000 potpisa i dostavila ih 3. srpnja u gradsko vijeće. Odluka o broju valjanih potpisa očekuje se prema zakonu u ponedjeljak, 4. kolovoza.

Lokalni LGBT aktivisti koji podržavaju antidiskriminacijski zakon tražili su uvid u potpisne liste, skenirali ih i objavili na internetskoj stranici heropetition.com kako bi se – piše na stanici – „moglo znati tko su oni koji aktivno žele lišiti građane Houstona jednakih prava“. Objavljena su imena i prezimena svih 50.000 potpisnika peticije za raspisivanje referenduma i njihove kućne adrese čime su ti građani izloženi diskriminaciji, uznemirivanju i mogućnošću da izgube posao zbog svojih stavova.

LGBT aktivisti opravdavaju objavljivanje pravom na pristup informacijama te tvrde da potpisi svjedoče o brojim zlouporabama prilikom njihova prikupljanja. Ne žele otkriti svoj identitet „kako bi se zaštitili“. Član lokalne LGBT udruge koji je dobio uvid u potpise, Noel Freeman, poručio je građanima čija su imena objavljena: „Ako vas je sram što su vaši politički stavovi javno objavljeni, onda biste možda trebali razmisliti o svojim političkim stavovima.“

Kao i u slučajevima zemalja koje su redefinirale brak, donijele zakon o životnom partnerstvu ili uvele ekstenzivne pro-LGBT antidiskriminacijske mjere, primjer Houstona ukazuje da zakonodavstvo koje se donosi za jednu skupinu građana (LGBT) dovodi do diskriminacije građana drugačijeg svjetonazora. Povezanost takvih zakona i diskriminacije na hrvatskom primjeru potvrđuju riječi Ane Brakus, članice LGBT udruge Zagreb pride.

Dan nakon što su saborski zastupnici donijeli Zakon o životnom partnerstvu istospolnih osoba – usprkos protivljenju građna i referendumskoj odluci o ustavnoj zaštiti braka kao zajednice žene i muškarca, Brakus je izjavila: „Iskustva iz inozemstva pokazuju da je određeni broj obrtnika koji se bave organizacijama vjenčanja, od fotografa, slastičara, cvjećara pa sve do iznajmljivača sala, LGBT mladencima i mladenkama odbio pružiti svoje usluge. (…) Jedini način da se borimo protiv toga je da prijavljujemo takve slučajeve budući da u Zakonu o suzbijanju diskriminacije jasno stoji da se takvo nešto ne smije događati.“

Izvor: narod.hr

Mislite li da je ovo važna tema? Podržite nas na Facebooku ili na jedan od načina navedenih ovdje.