Podržite nas!

Cjepivo protiv HPV-a - nepotrebno, beskorisno i štetno

10.01.2014 09:30

„Živimo u svijetu dezinformacija i poluinformacija“ – piše doktorica Lidija Gajski u tekstu koji je namijenjen objavi u znanstvenom časopisu, a prethodno je objavljen na portalu H-Alter. Veliki je problem što je područje medicine, pa tako i zdravstvenog odgoja u školama, postalo uvelike zagađeno dezinformacijama i poluinformacijama u svrhu provođenja nedopuštenih kampanja kroz medicinske asocijacije, javnozdravstvene ustanove, stručna društva, institute, škole, sveučilišta, plaćene PR članke u medijima, pa čak i putem školske lektire. Takve marketinške aktivnosti plasiraju farmaceutske kompanije, ali se one plaćaju jedino kroz lukrativne ugovore o lobiranju s korumpiranim stručnjacima dok se javni prostor i javne institucije zloupotrebljavaju kao besplatan oglasni prostor, a javnost je uvjerena kako iza svega toga ne stoji korporacijski novac već nesebični interes države za zdravlje pojedinaca i društva.

Tako, na primjer, da bi se sakrilo podatke od djece i šire javnosti da je glavni uzrok širenja AIDS-a u zapadnim zemljama, posebno Americi, širenje queer kulture i neinformiranje o štetnosti homoseksualnih odnosa, prezentiraju se podaci iz siromašnih zemalja u kojima su zdravstvo i edukacija na daleko nižim razinama nego u razvijenom svijetu i gdje AIDS pogađa u velikoj mjeri i heteroseksualce. Isto se radi da bi se širila panika o raku grlića maternice i nudilo cjepivo protiv HPV-a od kojeg u pravilu svi iole informiraniji ljudi bježe. Na taj se način odbacuju do sad vrlo učinkovite metode suzbijanja i jednog i drugog zdravstvenog problema, zahvaljujući kojima je Hrvatska pri samom dnu na ljestvici zemalja kada se radi o proširenosti spolno prenosivih bolesti, kako bi se pogodovalo pritiscima i interesu farmaceutskih kompanija i feminističko-homoseksualnog lobija koji djeluje u Hrvatskoj. Nije nikakva slučajnost da je jedan od vodećih promotora HPV cjepiva u Hrvatskoj, ginekolog Dubravko Lepušić, također i jedan od najistaknutijih članova povjerenstva koje je napisalo program aktualnog zdravstvenog odgoja. U tom se školskom programu ovo štetno cjepivo na posve neodgovoran i nedopustiv način promiče.

 

Nepotrebno, beskorisno i štetno cjepivo

15.01.2013. Lidija Gajski

Ususret Tjednu prevencije raka maternice: Kako je suvišni medicinski postupak prevencije uveden u zdravstvene sustave diljem svijeta? Zašto hrvatske državne vlasti i institucije iz javnih izvora financiraju privatni korporacijski projekt? Rade li naši političari to svjesno, tj. uz korupciju, ili su tek neuki i naivni?

"Humani papiloma virus vrlo je raširen, a najveći mu je klinički značaj u tome da uzrokuje karcinom vrata maternice. Rak cerviksa drugi je po učestalosti malignom u žena i krivac za 250 000 smrti godišnje. On se, međutim, može uspješno prevenirati edukacijom o odgovornom spolnom ponašanju, cijepljenjem protiv HPV-a i redovitim ginekološkim pregledima s Papa-testom. Cijepljenje je najkorisnije provesti prije početka spolnog života, pa se stoga preporučuje svim djevojčicama u sedmom, odnosno osmom razredu osnovne škole. Provodi se u dispanzerima školske medicine."

Ovo su tvrdnje i poruke koje zadnjih nekoliko godina slušaju djevojčice i njihovi roditelji na predavanjima koja u školama širom Hrvatske organiziraju županijski i gradski uredi za zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo. Sličan se sadržaj može naći na mrežnim stranicama ovih ustanova, kao i na stranicama raznih stručnomedicinskih i civilnih udruga. Šalje se putem medija, najviše u siječnju kad se na predavanjima, tribinama i akcijama na gradskim trgovima obilježava Europski tjedan prevencije cervikalnog karcinoma. U toj su prigodi, i mimo nje, podijeljene i postavljene desetine tisuća letaka, knjižica i plakata. Tekst ne sadrži uvijek samo suhoparne činjenice; iz brošure i plakata zagrebačkog Gradskog ureda za zdravstvo čitamo da "teret infekcije dolazi iz tišine, praćen je krivnjom, kajanjem i stigmom". No "organizirano cijepljenje predstavlja ogroman napredak" i "za čitave generacije djevojčica koje se danas cijepe budućnost će biti puno kvalitetnija"; stoga "učinimo najbolji izbor za svoje dijete".[1] [2] [3]

Unatoč dostupnosti informacija roditelji baš i nisu skloni vakcinaciji. U Rijeci i okolici cijepi se 23-48 posto djevojčica u generaciji, u Međimurskoj županiji njih 13-23 posto, a u Zagrebu tek 10 posto. Pročelnik zagrebačkog Ureda za zdravstvo na tiskovnoj je konferenciji u jesen 2012. naglasio da je cjepivo iznimno sigurno, a odaziv na cijepljenje proglasio je "sramotno niskim" i pozvao roditelje da se odazovu u što većem broju.[4] [5] [6]

Jedan od glavnih razloga nedovoljnom odazivu u županijama u kojima je trošak cijepljenja na roditeljima, svakako je financijski izdatak. No, obzirom da je u Zagrebu cjepivo besplatno, bit će da je posrijedi još nešto. Dio roditelja ne želi cijepiti svoje kćeri jer se to ne uklapa u njihova svjetonazorska i vjerska uvjerenja (smatraju da promiče slobodno spolno ponašanje). Drugi dio vjerojatno je alternativnim načinima o HPV-u i cjepivu doznao puno toga što je izazvalo sumnju i zabrinutost. Oni koji su temu bolje proučili mogli su zaključiti samo jedno - cijepljenje protiv HPV-a neopravdano je i nepotrebno.

 

1. HPV i karcinom

Kad se danas spomene humani papiloma virus, i laiku i liječniku prva je asocijacija rak vrata maternice. No riječ je o razmjerno čestoj spolno prenosivoj infekciji poglavito mladih ljudi, koja je uglavnom benigna. Do danas je identificirano više od 150 genotipova HPV-a i većina nije povezana s rakom niti s drugim bolestima. Onkogenima (uzročnicima raka) u prvom se redu smatraju tipovi 16 i 18 koji su dokazani u oko 70 posto karcinoma. Međutim, nalaz tih virusa ne znači da će se razviti karcinom. U 90-95 posto slučajeva HP virusi se s vremenom spontano eliminiraju iz organizma. O riziku možemo govoriti tek u žena s kroničnom perzistirajućom infekcijom, a takvih je prema Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka (IARC) u razvijenim zemljama tek nekoliko postotaka od ukupno oko 10-15 posto inficiranih onkogenim sojevima u populaciji od 20-30 godina. No i od tog malog broja kronično inficiranih tek će manjina žena razviti invazivni cervikalni karcinom koji prodire u dublje slojeve sluznice, širi se i ima kliničke implikacije. U većine će se infekcija ili povući bez ikakvih posljedica, ili će proizvesti različite stupnjeve premalignih promjena na sluznici vrata maternice (displazija ili cervikalna intraepitelna neoplazija - CIN I, CIN II i CIN III) od kojih je glavnina reverzibilna (nalaz se s vremenom normalizira). CIN III leziju, koja je najbliže raku, odnosno već uključuje lokalizirani karcinom razvit će prosječno tek oko 8 posto žena s kroničnom infekcijom onkogenim tipovima virusa, a i sama će se ta lezija pretvoriti u invazivni karcinom tek u 4 posto do 53 posto slučajeva (ovisno o istraživanju, odnosno dobi promatranih žena i duljini praćenja - manja šansa u mladih i dulje praćenih). Pri tom će od infekcije HPV-om do razvoja klinički relevantnog karcinoma proći 20-40 godina.[7] [8] [9] [10] [11] [12] [13]

U stručnim se tekstovima često navodi da je rak materničnog vrata vrlo čest i jedan od glavnih uzroka smrti u žena. No to vrijedi za siromašni dio svijeta na koji otpada četiri petine mortaliteta od te bolesti. U razvijenome, rak cerviksa ne predstavlja veći javnozdravstveni problem. U Europi je deseti po redu uzrok smrti među malignomima u žena. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (2009.-2010.) u nas se po pojavnosti (16/100 000 žena) nalazi iza karcinoma dojke, crijeva, pluća, tijela maternice, jajnika, štitnjače i želuca, te na njega otpada 3 posto svih neoplazmi u ženskoj populaciji. Osim toga, rak cerviksa nije neizlječiva bolest; uz terapiju preživjet će ga više od polovine žena, te tri četvrtine onih mlađih od 44 godine, pa mu je mortalitet u Hrvatskoj tek oko 3,5/100 000 žena.[14] [15] [16]

Onkogeni tipovi HPV-a povezani su i s nekim drugim malignomima (stidnice, rodnice, čmara, ždrijela), dok se tipovi 6 i 11 navode kao uzročnici anogenitalnih bradavica (kondiloma).[17] No klinički značaj, odnosno intenzitet povezanosti ovdje je razmjerno malen, pa to ne mijenja postavku da infekcija HPV-om nosi tek mali rizik karcinoma u dalekoj budućnosti i da je naziv "visokorizični" za onkogene tipove HPV-a u stvari neopravdan. Tim više što se ne zna točna vjerojatnost razvoja karcinoma, niti koje će žene od njega oboljeti.

I s terminom uzročnosti, odnosno odgovornosti za rak, tj. općeprihvaćenom postavkom da je HPV uzročnik karcinoma, možda bi trebalo malo opreznije postupati. Nerijetko se u medicini događalo da se uzročnost pogrešno poistovjetila s povezanošću. Istina je da je u velike većine žena s karcinomom (95-100 posto) nađen HPV i da je virusna kancerogeneza u ovom slučaju dobro obrazložena.[18] No ne bi trebalo odbaciti mogućnost da su infekcija i karcinom posljedica nekog zajedničkog predisponirajućeg, odnosno uzročnog čimbenika. Znanstvenici se slažu da osim virusa u etiopatogenezi cervikalnog karcinoma sudjeluju i drugi čimbenici - nasljedni, okolišni, hormonski i imunološki.[19]

 Ako prihvatimo postavku da je HPV uzročnik raka materničnog vrata, moramo priznati i činjenicu da velik broj ljudi, odnosno žena, nikad u životu neće imati HPV. Iz toga slijedi da se rasprava o HPV-u i karcinomu uglavnom odnosi na populaciju tzv. rizičnog spolnog ponašanja. Veći broj spolnih partnera, odnosno veza s promiskuitetnim partnerom glavni je rizični čimbenik HPV infekcije.[20] Za žene koje ne spadaju u tu kategoriju ova je rasprava irelevantna. To je naročito važno imati na umu u kontekstu činjenice da se cjepivo nudi svim djevojčicama.

Iz svega navedenog proizlazi da je riziku karcinoma cerviksa izložen mali broj žena unutar rizične skupine; toj populaciji cijepljenje protiv HPV-a u daljoj bi budućnosti moglo donijeti korist. No to vrijedi samo uz uvjet da je cjepivo učinkovito. Dokazi za to, međutim, do danas ne postoje.

 

2. Djelotvornost HPV cjepiva

Na tržištu postoje dvije vrste cjepiva protiv HPV-a - četverovalentno protiv tipova 6, 11, 16 i 18, te dvovalentno protiv tipova 16 i 18. U Europskoj uniji registrirana su 2006., odnosno 2007. godine, a ubrzo nakon toga i u nas. Istraživanja na temelju kojih su odobrena pokazala su da u više od 90 posto slučajeva sprječavaju kroničnu infekciju i pojavu intraepitelne displazije (CIN II-III) i drugih anogenitalnih promjena uzrokovanih HP virusima 6, 11, 16 i 18 u mladih žena negativnih na HPV.[21] [22] [23] [24]

Displazija površinskog sloja (epitela) sluznice vrata maternice smatra se prethodnicom invazivnog cervikalnog karcinoma. Međutim, činjenica da cjepivo sprječava displaziju ne mora značiti da sprječava i invazivni karcinom - možda ga samo odgađa, ili uopće nema ujecaja na njegovu pojavnost. Displazija ja patohistološki, a ne klinički pojam; ona nije povezana sa simptomima maligne bolesti, niti joj nužno vodi (najčešće je reverzbilna). O stvarnoj učinkovitosti cjepiva može se govoriti tek onda kad se dokaže da ono prevenira klinički relevantnu bolest i smanjuje smrtnost (produžava život). Kliničke studije s cjepivom trajale su prekratko da bi to mogle demonstrirati i dokazi da je HPV cjepivo spriječilo ijedan slučaj invazivnog karcinoma ili da je spasilo ijedan život ne samo da nisu podastrti prigodom  registracije, nego ih nema ni dan-danas.[25] [26] [27] [28]

Štoviše, HPV vakcina i u prevenciji diplazije samo je djelomično efikasna. Moguće je da je to tek u oko polovine slučajeva, s obzirom da ne sprječava prekanceroze koje nisu uzrokovane HP virusima, kao ni one koje su povezane s drugim onkogenim HP virusima povrh tipova 16 i 18 (do sada ih je identificirano petnaestak), a ni protiv 16 i 18 ne štiti u potpunosti.               

Postoji i čitav niz dodatnih momenata koji problematiziraju učinkovitost cjepiva. HPV vakcina većinom se preporučuje djevojčicama u dobi od oko 11 do 15 godina, i to stoga što je djelotvorna u HPV negativnih, dakle uglavnom prije početka spolne aktivnosti. Međutim, ispitanice u kliničkim studijama na temelju kojih je cjepivo odobreno bile su starije, točnije imale su 15-26 godina. O mogućoj učinkovitosti cjepiva u preadolescentnoj grupi zaključilo se, odnosno pretpostavilo samo na temelju njihova imunološkog odgovora (a ne citološkog nalaza).[29] Upravo je nevjerojatno da se za djevojčice u dobi u kojoj se preporučuje cijepljenje o efikasnosti toga postupka zaključuje samo ekstrapolacijom. U preglednom članku o cijepljenju protiv HPV-a naši epidemiolozi navode da se tek "vjeruje ... da će cjepivo primijenjeno u dobi od 9-15 godina biti djelotvorno". Stoga ne misle da treba biti obavezno; smatraju da ga valja omogućiti kao individualno cijepljenje onima koji to žele.[30] [31]

U starijih, spolno aktivnih žena djelotvornost vakcine je manja jer je dio žena već zaražen. Naime, u žena inficiranih HPV-om cjepivo je beskorisno; u nekih je jedno od cjepiva čak značajno povećalo (!) vjerojatnost prekanceroznih promjena. Dakle, cjepivo je efikasno u prevenciji displazije tek u žena između 16 i 26 godina koje su negativne na HPV tipove koji se nalaze u cjepivu.[32] [33] To znači da bi lege artis svaku ženu ili djevojčicu prije cijepljenja trebalo testirati (jer su podaci o prethodnoj spolnoj aktivnosti nesigurni). Za žene starije od 26 godina nema adekvatnih istraživanja, kao ni za muškarce, premda neki stručnjaci i organizacije (uključujući hrvatska stručna društva - za ginekologiju i opstetriciju, za kolposkopiju, za dermatovenerološke i za spolno prenosive bolesti) preporučuju cijepljenje i dječacima.[34]

Nadalje, trajanje zaštitnog učinka vakcine je nepoznato, što znači da se ne zna je li potrebno docjepljivanje i kada.[35] Često ne postoje ni podaci o HPV specifičnostima pojedine sredine (efikasnost cjepiva ne može biti svuda jednaka), a o dinamici genotipova HPV-a kroz vrijeme da i ne govorimo. Spominje se i mogućnost da se kao posljedica cijepljenja razviju nove, onkogenije (opasnije) virusne varijante.[36] Sumnje u stvarnu učinkovitost HPV cjepiva pojačava i činjenica da su sve studije na temelju kojih je vakcina odobrena bile financirane od njihovih proizvođača, a autori istraživanja priložili su dug popis farmaceutskih tvrtki s kojima surađuju.[37]

Dakle, o djelotvornosti cjepiva može se reći da je na temelju onoga što do sada znamo ona samo teoretska, odnosno spekulativna. Čak i u Američkoj upravi za hranu i lijekove (FDA) tek "vjeruju da bi prevencija prekanceroznih cervikalnih lezija vrlo vjerojatno mogla dovesti do sprječavanja tih karcinoma", priznajući da se dugoročna korist od HPV vakcinacije osniva na pretpostavci, a ne na čvrstim znanstvenim nalazima.[38]

Korist od vakcinacije, neovisno o samoj učinkovitosti cjepiva, mogla bi biti umanjena, kako neki upozoravaju, mogućim smanjenjem obuhvata probira (rjeđim odlaskom ginekologu) jer bi cijepljenje ženama dalo lažnu sigurnost. Na sličan način možda bi utjecalo na porast promiskuitetnog spolnog ponašanja i povećalo pojavu drugih spolno prenosivih bolesti.[39]

 

3. Sigurnost HPV cjepiva

U tekstovima nadležnih institucija i stručnih društava (u nas npr. Hrvatskog društva za urogenitalne i spolno prenosive infekcije) tvrdi se da je HPV cjepivo izrazito sigurno.[40] [41] [42] [43] No dezinformacijama nikad kraja.

Kliničke studije na temelju kojih je registrirana HPV vakcina bile su dizajnirane na način koji ne omogućuje adekvatno prepoznavanje nuspojava i obilovale su metodološkim slabostima.[44] Istovremeno, druga znanstvena istraživanja i izvještaji povezali su ovo cjepivo s čitavim nizom nuspojava, među kojima su: smrt, konvulzije (grčevi), sinkopa (gubitak svijesti), ortostatska hipotenzija (pad krvnog tlaka), gubitak vida, parestezije (trnci), paraliza, Guillain-Barreov sindrom, facijalna pareza (kljenut ličnog živca), sindrom kroničnog umora, anafilaksija (teška alergijska reakcija), autoimuni poremećaji, duboka venska tromboza, plućna embolija, pankreatitis (upala gušterače). O vrlo čestim lokalnim, gastrointestinalnim i kožnim reakcijama da i ne govorimo. U pozadini neuroloških simptoma identificirana je amiotrofična lateralna skleroza, akutni diseminirani encefalomijelitis, multipla skleroza, transverzalni mijelitis, brahijalni neuritis.[45] [46] [47] [48] [49] [50] [51] [52] [53] [54] [55] [56] [57] [58] [59]

Štetni učinci HPV vakcine nadležnim se državnim agencijama prijavljuju od samog početka cijepljenja. Broj prijava samo u šest zapadnih zemalja do 2011. godine dosegao je više od 30 000. U SAD-u ih je toliko da već 2,5 puta premašuju smrtnost od cervikalnog karcinoma u toj zemlji. U Nizozemskoj spomenuti omjer iznosi čak 4. Podaci britanske agencije za lijekove (MHRA) pokazuju da je ukupni broj prijava za jedno od HPV cjepiva 24-104 puta veći od bilo kojeg drugog cjepiva iz Kalendara.[60] [61] [62] [63] [64] [65] [66] [67]

Istina je da sama prijava nuspojave ne znači da je cjepivo i njezin uzrok. Međutim, istina je također da brojne nuspojave stvarno uzrokovane cjepivom ostaju neprijavljene.[68]U svakom slučaju, velik broj prijava uvijek nalaže detaljnu analizu. Tim više što je ovdje riječ o postupku koji se primjenjuje na zdravoj populaciji, a u tom slučaju prag tolerancije za ozbiljne nuspojave mora biti vrlo blizak nuli. Ozbiljno razmatranje zaslužuje i poplava internetskih stranica sa svjedočenjima onih koji se smatraju žrtvama, rastući broj sudskih tužbi protiv proizvođača, te kritike liječnika i znanstvenika.[69] [70] Američka znanstvenica Diane Harper koja je godinama vodila kliničke studije s oba cjepiva upozorava na ozbiljne nuspojave, uključujući smrt i tvrdi: "Ako se Gardasil daje jedanaestogodišnjakinjama, i ako cjepivo ne traje najmanje 15 godina, ono djevojčicama ne nosi korist, nego samo rizik".[71]Odgovorni istraživači i liječnici znanstveno osporavaju vrijednost vakcine i pridružuju se laicima i žrtvama zahtijevajući od zdravstvenih vlasti povlačenje, odnosno zabranu ovog cjepiva; u Španjolskoj je 2009. godine 10 000 medicinskih profesionalaca i znanstvenih asocijacija potpisalo zahtjev za moratorijem na primjenu HPV cjepiva, a u jesen 2012. ponovili su tu akciju.[72] Svojedobno je i Američko pedijatrijsko društvo bilo vrlo rezervirano prema uvođenju ove vakcine (smatralo je da je opterećeno velikim etičkim dvojbama), te je preporučilo osnivanje registra primatelja HPV cjepiva koji bi prikupljao podatke u dužem vremenskom razdoblju i dao odgovor na čitav niz pitanja koja su ostala otvorena u vremenski ograničenim kliničkim studijama.[73]

 

4. HPV kao korporacijsko-politički projekt

Dva za sada registrirana HPV cjepiva među najskupljima su na tržištu; u Hrvatskoj cijepljenje stoji oko 3000 HRK po osobi. Izboriti se za široku primjenu HPV vakcine znači osigurati velike prihode za dugi niz godina. Uz dvije velike tvrtke-proizvođače cjepiva, zainteresirani su i proizvođači antivirusnih lijekova i dijagnostičkih testova za HPV.[74] Već postoje zahtjevi za HPV testiranjem svih žena iznad tridesete, s tendencijom da taj test zamijeni citološki (Papa-test) kao metodu probira.[75] No, HPV projekt zanimljiv je i svim ostalim farmaceutskim kompanijama. Zašto? Zato što se vakcina uvodi na područje raka, indikacija za cjepivo širi s prevencije zaraznih na prevenciju malignih bolesti, a to otvara neizmjerne mogućnosti za zaradu.

Projekt s takvim financijskim potencijalom i ambicijom ne može se provesti bez političke podrške. Ta se potpora jasno prati od razine regije iz koje dolaze proizvođači, preko nacionalnih i europskih zakonodavnih i izvršnih tijela, natrag do razine lokalnih političkih, odnosno zdravstvenih vlasti.[76]Kad je riječ o Europi, ključni akter i koordinator je Europska udruga za rak vrata maternice (ECCA), golema organizacija čiji je zadatak s jedne strane širenje informacija i svjesnosti o cervikalnom karcinomu i njegovoj prevenciji, a s druge političko lobiranje. U tijelima Europske unije ova je udruga osnovala Interesnu grupu za rak materničnog vrata, organizirala tematske sjednice Europskog parlamenta i Europski summit za političare, te pokrenula Peticiju Stop raku vrata maternice koju su i u nas 2008. godine potpisale sve viđenije političarke, ali i obični ljudi - u nekoliko dana skupljeno je 38 329 potpisa koji su uručeni Ministru zdravstva i europskom Povjereniku za zdravstvo. Početkom 2009. tadašnjoj potpredsjednici hrvatske vlade na sastanku na vrhu o sprječavanju raka vrata maternice u Bruxellesu uručena je nagrada Biser mudrosti za zasluge u uspješno provedenoj kampanji.[77]

U nacionalnim parlamentima ECCA je organizirala seminare i radionice na kojima je lokalne političare poučila o ovoj temi. Parlamenti su proglasili Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice (2011. proglašen i u nas). I najvažnije, ECCA je "izlobirala" propise i uredbe, primjerice smjernice Europske komisije, kojima se zemljama članicama nalaže uvođenje HPV cjepiva u nacionalne programe vakcinacije. To je do sada učinilo više od 40 zemalja (i izvan EU). Za početak cjepivo se nudi osobama koje to žele, uz različitu participaciju države u troškovima. Sljedeći je korak uključivanje HPV vakcine u Kalendar obaveznog cijepljenja (što se već dogodilo u Grčkoj i u više država SAD-a). Nacionalne i lokalne političke strukture dobile su zadatak osnovati nacionalne odbore za prevenciju raka materničnog vrata i izraditi odgovarajuće nacionalne programe koje će provesti u praksi.[78] [79] [80] Hrvatska je to uspješno odradila i već nekoliko godina provodi javnozdravstvenu kampanju bogatu brojnim edukativnim akcijama.[81]

Lokalne vlasti također sudjeluju (2012. godine bilo je uključeno 30 gradova), između ostaloga sufinanciraju cjepivo. Grad Zagreb u potpunosti pokriva trošak vakcine, godišnje oko 4 milijuna HRK, što je u početku bilo rezervirano za kćeri hrvatskih branitelja i one iz siromašnih obitelji, a sada se nudi svim djevojčicama u generaciji.[82] [83] Gradonačelnik je osnovao stručno Povjerenstvo za prevenciju infekcije HPV-om; od njegovih članova doznajemo da se nadaju kako će cijepljenje protiv HPV-a postati obavezno za cijelu Hrvatsku.[84]  

U SAD-u, gdje je političko lobiranje uobičajeno i vrlo rašireno, FDA je HPV cjepivo registrirala u ekspresnom roku. Spomenimo samo da je Kompanija Merck (proizvođač Gardasila) praktički imala svoje zaposlenike u administraciji saveznih država; oni su zaslužni da je u nekima od njih cjepivo uvedeno kao obavezno. S članicama parlamenata saveznih država Merck je imao financijski ugovor prema kojem im je isplaćivao novac za lobiranje. Ne treba ni spominjati da je sponzorirao profesionalnu edukaciju i liječničke udruge u vezi s promidžbom cjepiva.[85] [86]

Usporedno s političkim aktivnostima, projekt se, dakako, provodi i kroz medicinske asocijacije - vodeći svjetski autoriteti (na platnim listama farmaceutskih kompanija) redom pozivaju na cijepljenje. Nakon odgovarajuće edukacije, kroz znanstvene, nastavne i druge aktivnosti (istraživanja, znanstveni radovi, simpoziji, predavanja, publikacije) svoje zadatke obavljaju nacionalne javnozdravstvene ustanove, stručna društva, sveučilišta i instituti (u nas Ruđer Bošković).[87] [88] [89]Nekad ima i malih neusklađenosti - medicinski stručnjaci prepirali su se oko toga koje bi od dva cjepiva trebalo koristiti, a Hrvatski zavod za javno zdravstvo smatrao je da zagrebački Ured za zdravstvo nema kompetenciju i nadležnost da preporučuje cijepljenje.[90]

U sklopu Europskog tjedna borbe protiv raka vrata maternice 2012. godine održano je preko 3000 događanja u 30 zemalja.[91]Mediji imaju zadaću da o tome izvijeste, ali i da mimo toga šire informacije o HPV-u i cjepivu. Najčešće se radi o već gotovim korporacijskim, odnosno PR uradcima koji obiluju dezinformacijama i propagandom; uobičajeno je više ili manje izravno upućivanje na to da se radi o sredstvu protiv raka. ECCA potiče uključivanje poznatih osoba koje će "privući pozornost javnosti" i "stvoriti okruženje u kojem će probir cervikalnog karcinoma i cijepljenje protiv HPV-a postati normalna stvar".[92] Naš Zbor novinara koji prati zdravstvo od samog početka "pokriva" sve aktivnosti na ovom području; još početkom 2007. organizirao je Okrugli stol o prevenciji cervikalnog karcinoma.[93]

Bitan su sudionik ove razgranate infrastrukture, kao što je već spomenuto, škole. Samo u Zagrebu tijekom 2011. godine održano je 109 predavanja u osnovnim školama.[94] Nadalje, tu su po uzoru na slične europske, nacionalne civilne udruge - od udruga bolesnika i onih za borbu protiv raka, do udruga za ženska prava i slobodu odgoja. Naša Liga protiv raka osnovala je udrugu Zdravka koja je proglasila hrvatski Dan mimoza i sa svoje internetske stranice poziva da "razgovaramo s liječnikom i cijepimo svoju kćer još danas", te kontinuirano promiče ECCA-inu kampanju Biser mudrosti[95] [96]; očekuje se da po uzoru na ECCA-u ponudi i biserne broševe i naušnice (u srebrnoj i zlatnoj boji, cijena 2-5 eura ovisno o količini).[97] U nas je u aktivnosti uključena i Hrvatska pošta koja je izdala prigodnu doplatnu marku, a pridružili su se i kulturni krugovi - poznata spisateljica pristala je biti koautorica knjige One misle da smo male koja neizravno reklamira cijepljenje i za koju je, očekivano, dobila nagradu. Nije onda čudo da je nasjeo obični puk koji na zagrebačkom Cvjetnom trgu na Dan mimoza kupuje buketiće uvjeren da sudjeluje u dobrotvornoj akciji. No tih pet kuna za mimoze mogli bismo i zaboraviti kad se za ovu kampanju ne bi na svim ranije spomenutim mjestima i razinama iz naših džepova izvlačio veliki novac. Preuzeto pokroviteljstvo Predsjednika Republike, Sabora, Vlade RH, Ministarstva zdravlja i lokalnih vlasti, nažalost nije samo političko, već i financijsko; riječ je o tome da državne vlasti i institucije iz javnih izvora financiraju privatni korporacijski projekt. Pitanje je rade li to svjesno, tj. uz korupciju, ili su tek neuki i naivni?

xxxxxxxx

Isto pitanje mora se postaviti i liječnicima. A odgovor uključuje sve spomenuto. Da, liječnici su korumpirani, i to se odnosi na vodeće stručne autoritete na području HPV-a i cijepljenja.[99] Oni su i neuki, no to vrijedi za "obične" liječnike praktičare, koji iz niza razloga ne čitaju originalna znanstvena istraživanja niti ih znaju tumačiti, kao što ne čitaju ni drugu neovisnu i kritičku medicinsku literaturu. I utoliko su naivni. Naivni jer vjeruju da je ono što im se prezentira kroz profesionalnu izobrazbu objektivno i vjerodostojno.[100] Potonje, naravno, vrijedi i za pacijente, odnosno potrošače medicinskih usluga.

Živimo u svijetu dezinformacija i poluinformacija, ne samo u području medicine. No rješenje nije u tome da svatko od nas sam traži objektivne informacije. Zatrpani smo gomilom podataka i tvrdnji koje su laiku često nerazumljive, nejasne, pa i kontradiktorne. Umjesto da nas prepušta samima sebi, zdravstveni bi sustav trebao osigurati vjerodostojnost nalaza medicinske znanosti i njihovu nepristranu distribuciju liječnicima i javnosti. U takvom sustavu bilo bi nemoguće masovno prakticirati skupi medicinski postupak koji, uz nuspojave, određenoj (rizičnoj) skupini (žena) u dalekoj budućnosti možda malo smanjuje šansu za razmjerno rijetku bolest za koju već postoje efikasne metode prevencije, otkrivanja i liječenja (dijagnosticiran na vrijeme rak materničnog vrata uspješno se liječi malim kirurškim zahvatom). U takvom bi sustavu cijepljenje protiv HP virusa bilo jasno i glasno odbačeno kao apsurdno, a posvetili bismo se promidžbi i primjeni daleko pouzdanijih, sigurnijih i jeftinijih postupaka - spolnom prosvjećivanju mladeži (u prvom redu izbjegavanje promiskuiteta), te obuhvatu svih žena redovitim citološkim pregledom. Upravo citološki (Papa) pregled zaslužan je za značajan pad smrtnosti od raka materničnog vrata širom svijeta i za razliku od cjepiva, koje bi u idealnim okolnostima taj učinak moglo pokazati za nekoliko desetljeća, on ga proizvodi već za par godina . A da na tom području imamo mnogo posla svjedoči podatak da u Hrvatskoj 400 000 žena nema izabranog ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.[101]To znači da se kontroliraju u privatnim ginekološkim ordinacijama, ili, što je vjerojatno češće, potpuno su izvan ginekološkog nadzora.

[1] GRAD ZAGREB, GRADSKI URED ZA ZDRAVSTVO, RAD, SOCIJALNU ZAŠTITU I BRANITELJE, Humani papiloma virus (03.04.2008), http://www.zagreb.hr/UserDocsImages/zdravlje/publikacije/hpv_brosura_web2.pdf (12.12.2012).

[2] GRAD ZAGREB, GRADSKI URED ZA ZDRAVSTVO I BRANITELJE, HPV - edukacija i cijepljenje u šk. god. 2012./2013., http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=44401 (16.12.2012).

[3] GRAD ZAGREB, GRADSKI URED ZA ZDRAVSTVO I BRANITELJE, Besplatno cijepljenje protiv HPV infekcije, http://www.zagreb.hr/default.aspx?ID=12841 (12.12.2012).

[4] S. R., Dan mimoza - Dan prevencije raka vrata maternice (21.01.2012), http://www.rijeka.hr/DanMimozaDan (18.12.2012).

[5] I. BETI, Protiv HPV-a cijepi se od 13 do 23 posto djevojčica (09.06.2012). http://www.vecernji.hr/regije/protiv-hpv-a-cijepi-se-13-23-posto-djevojcica-clanak-418162 (16.12.2012).

[6] B. D., Nastavak edukacije i cijepljenja protiv HPV-a (04.10.2012),

http://dnevnik.hr/vijesti/zdravlje/nastavak-edukacije-i-cijepljenja-protiv-hpv-a.html (10.12.2012).

[7] E.L. FRANCO, L.L.VILLA, J.P. SOBRINHO, et al., Epidemiology of acquisition and clearance of cervical human papillomavirus infection in women from a high-risk area for cervical cancer, J Infect Dis (1999) 180, 1415-23.

[8] G.Y. HO, R. BIERMAN, L. BEARDSLEY, et al., Natural history of cervicovaginal papillomavirus infection in young women, N Engl J Med (1998) 338, 423-8.

[9] A.B. MOSCICKI, S. SHIBOSKI, J. BROERING, et al., The natural history of human papillomavirus infection as measured by repeated DNA testing in adolescent and young women, J Pediatr (1998) 132, 277-84.

[10] A.G. OSTOR, Natural history of cervical intraepithelial neoplasia: a critical review, Int J Gynecol Pathol (1993) 12, 186-92.

[11] D.M. HARPER, K.B. WILLIAMS, Prophylactic HPV vaccines: current knowledge of impact on gynecologic premalignancies, Discov Med (2010) 10, 7-17.

[12] C. HAUG, The risks and benefits of HPV vaccination. JAMA (2009) 302, 795-6.

[13] WORLD HEALTH ORGANIZATION, INTERNATIONAL AGENCY FOR RESEARCH ON CANCER, Cervix Cancer Screening, IARC Handbook of Cancer Prevention Volume 10, Lyon, IARC Press, 2005, 28-32, 48-57, http://www.iarc.fr/en/publications/pdfs-online/prev/handbook10/HANDBOOK10.pdf (13.12.2012).

[14] WORLD HEALTH ORGANIZATION, INTERNATIONAL AGENCY FOR RESEARCH ON CANCER, Cervix Cancer Screening, IARC Handbook of Cancer Prevention Volume 10, Lyon, IARC Press, 2005, 2-4, http://www.iarc.fr/en/publications/pdfs-online/prev/handbook10/HANDBOOK10.pdf (13.12.2012).

[15] HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2010. godinu (2011), 277-8.

[16] WORLD HEALTH ORGANIZATION, INTERNATIONAL AGENCY FOR RESEARCH ON CANCER, Cervix Cancer Screening, IARC Handbook of Cancer Prevention Volume 10, Lyon, IARC Press, 2005, 9, http://www.iarc.fr/en/publications/pdfs-online/prev/handbook10/HANDBOOK10.pdf (13.12.2012).

[17] B. KAIĆ, I. GJENERO-MARGAN, T. NEMETH-BLAŽIĆ, Cijepljenje protiv bolesti uzrokovanih HPV tipovima 6, 11, 16 i 18, Hrvatski časopis za javno zdravstvo  (2008) 13, http://www.hcjz.hr/old/pr.php?id=13602 (11.12.2012).

[18] WORLD HEALTH ORGANIZATION, INTERNATIONAL AGENCY FOR RESEARCH ON CANCER, Cervix Cancer Screening, IARC Handbook of Cancer Prevention Volume 10, Lyon, IARC Press, 2005, 26-36, http://www.iarc.fr/en/publications/pdfs-online/prev/handbook10/HANDBOOK10.pdf (13.12.2012).

[19] Ibid.

[20] WORLD HEALTH ORGANIZATION, INTERNATIONAL AGENCY FOR RESEARCH ON CANCER, Cervix Cancer Screening, IARC Handbook of Cancer Prevention Volume 10, Lyon, IARC Press, 2005, 5, 34-5, http://www.iarc.fr/en/publications/pdfs-online/prev/handbook10/HANDBOOK10.pdf (13.12.2012).

[21] L.L. VILLA, R.L. COSTA, C.A. PETTA, et al., High sustained efficacy of a prophylactic quadrivalent human papillomavirus types 6/11/16/18 L1 virus-like particle vaccine through 5 years of follow-up, Br J Cancer (2006) 95, 1459-66.

[22] N. DE CARVALHO, J. TEIXEIRA, C.M. ROTELI-MARTINS, et al., Sustained efficacy and immunogenicity of the HPV-16/18 AS04-adjuvanted vaccine up to 7.3 years in young adult women, Vaccine  (2010) 28, 6247-55.

[23] D.M. HARPER, K.B. WILLIAMS, Prophylactic HPV vaccines: current knowledge of impact on gynecologic premalignancies, Discov Med (2010) 10, 7-17.

[24] B. KAIĆ, I. GJENERO-MARGAN, T. NEMETH-BLAŽIĆ, Cijepljenje protiv bolesti uzrokovanih HPV tipovima 6, 11, 16 i 18, Hrvatski časopis za javno zdravstvo (2008) 13, http://www.hcjz.hr/old/pr.php?id=13602 (11.12.2012).

[25] L.E. MARKOWITZ, E.F. DUNNE, M. SARAIYA, et al., Quadrivalenthuman papillomavirus vaccine: recommendations of the Advisory Committee on Immunization Practices (ACIP), MMWR Recomm Rep (2007) 56, 1-24.

[26] PAAVONEN, P. NAUD, J. SALMERON, et al., Efficacy of human papillomavirus (HPV)-16/18 AS04-adjuvanted vaccine against cervical infection and precancer caused by oncogenic HPV types (PATRICIA): final analysis of a double-blind, randomised study in young women, Lancet (2009) 374, 301-14.

[27] THE FUTURE II STUDY GROUP, Quadrivalent vaccine against human papillomavirus to prevent high-grade cervical lesions, N Engl J Med (2007) 356, 1915-27.

[28] L. TOMLJENOVIC, C.A. SHAW, Human papillomavirus (HPV) vaccine policy and evidence-based medicine: are they at odds?, Annals Med (2011), doi: 10.3109/07853890.2011.645353.

[29] B. KAIĆ, I. GJENERO-MARGAN, T. NEMETH-BLAŽIĆ, Cijepljenje protiv bolesti uzrokovanih HPV tipovima 6, 11, 16 i 18, Hrvatski časopis za javno zdravstvo  (2008) 13, http://www.hcjz.hr/old/pr.php?id=13602 (11.12.2012).

[30] Ibid.

[31] B. KAIĆ, I. GJENERO-MARGAN, Stav o cijepljenju protiv HPV infekcije (30.01. 2009), http://www.hzjz.hr/epidemiologija/hpv_stav.htm (12.12.2012).

[32] L. TOMLJENOVIC, C.A. SHAW, Human papillomavirus (HPV) vaccine policy and evidence-based medicine: are they at odds?, Annals Med (2011), doi: 10.3109/07853890.2011.645353.

[33] B. KAIĆ, I. GJENERO-MARGAN, T. NEMETH-BLAŽIĆ, Cijepljenje protiv bolesti uzrokovanih HPV tipovima 6, 11, 16 i 18, Hrvatski časopis za javno zdravstvo  (2008) 13, http://www.hcjz.hr/old/pr.php?id=13602 (11.12.2012).

[34] I. KUVAČIĆ, G. GRUBIŠIĆ, M. SKERLEV, et al., Preporuke za prevenciju infekcije humanim papiloma virusom (HPV) primjenom četverovalentnog cjepiva protiv HPV-a tip 6, 11, 16, 18, Medix 13 (2007) 72/73 (Supplement 1), 1-4.

[35] B. KAIĆ, I. GJENERO-MARGAN, T. NEMETH-BLAŽIĆ, Cijepljenje protiv bolesti uzrokovanih HPV tipovima 6, 11, 16 i 18, Hrvatski časopis za javno zdravstvo  (2008) 13, http://www.hcjz.hr/old/pr.php?id=13602 (11.12.2012).

[36] S.M. ROTHMAN, D.J. ROTHMAN, Marketing HPV vaccine, JAMA (2009) 302, 781-6.

[37] L. TOMLJENOVIC, C.A. SHAW, Human papillomavirus (HPV) vaccine policy and evidence-based medicine: are they at odds?, Annals Med (2011), doi: 10.3109/07853890.2011.645353.

[38] FOOD AND DRUG ADMINISTRATION (FDA), Gardasil (Human Papillomavirus Vaccine) Questions and Answers (June 8, 2006), http://www.fda.gov/BiologicsBloodVaccines/Vaccines/QuestionsaboutVaccines/ucm096052.htm (15.12.2012).

[39] L. TOMLJENOVIC, C.A. SHAW, Human papillomavirus (HPV) vaccine policy and evidence-based medicine: are they at odds?, Annals Med (2011), doi: 10.3109/07853890.2011.645353.

[40] CENTERS FOR DISEASE CONTROL AND PREVENTION (CDC), Information from FDA and CDC on Gardasil and its safety (2008), http://www.cdc.gov/vaccinesafety/Vaccines/HPV/HPVArchived.html (16.12.2012).

[41] MEDICINES AND HEALTHCARE PRODUCTS REGULATORY AGENCY (MHRA), Paper provided by MHRA for Joint Committee on Vaccination and Immunisation, Vaccine associated suspected adverse reactions reported via the Yellow Card scheme during 2009 (June 2010), http://www.dh.gov.uk/prod_consum_dh/groups/dh_digitalassets/@dh/@ab/documents/digitalasset/dh_118753.pdf (10.12.2012).

[42] IRISH MEDICINES BOARD (IMB), Update on national monitoring experience with Gardasil (November 11, 2010), http://www.imb.ie/images/uploaded/documents/IMB_Gardasil_WebUpdate_11Nov2010.pdf (14.12.2012). 

[43] HRVATSKO DRUŠTVO ZA UROGENITALNE I SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI, HPV Prevencija (2011), http://hpv.hlz.hr/stranice.cfm?pageId=5 (15.12.2012).

[44] L. TOMLJENOVIC, C.A. SHAW, Human papillomavirus (HPV) vaccine policy and evidence-based medicine: are they at odds?, Annals Med (2011), doi: 10.3109/07853890.2011.645353.

[45] A. GANDEY, Report of Motor Neuron Disease After HPV Vaccine, Medscape Med News (2009), http://www.medscape.com/viewarticle/711461 (15.12.2012).

[46] J. LOWER, Can we still recommend HPV vaccination? MMW Fortschr Med (2008) 150, 6.

[47] Z. MENDOZA PLASENCIA, M. GONZALEZ LOPEZ, M.L. FERNANDEZ SANFI, et al., Acute disseminated encephalomyelitis with tumefactive lesions aft er vaccination against human papillomavirus. Neurologia (2010) 25, 58-9.

[48] B. WILDEMANN, S. JARIUS, M. HARTMANN, et al., Acute disseminated encephalomyelitis following vaccination against human papilloma virus, Neurology (2009) 72, 2132-3.

[49] V. SCHAFFER, S. WIMMER, I. ROTARU, et al., HPV vaccine: a cornerstone of female health a possible cause of ADEM?, J Neurol (2008) 255, 1818-20.

[50] I. SUTTON, R. LAHORIA, I.E. TAN, et al., CNS demyelination and quadrivalent HPV vaccination, Mult Scler (2009) 15, 116-9.

[51] J. CHANG, D. CAMPAGNOLO, T.L. VOLLMER, et al., Demyelinating disease and polyvalent human papilloma virus vaccination, J Neurol-Neurosurg Psychiatry (2010), doi:10.1136/jnnp.2010.214924 1-3.

[52] M.J. ALVAREZ-SORIA, A. HERNANDEZ-GONZALEZ, S. CARRASCO-GARCIA DE LEON, et al., Demyelinating disease and vaccination of the human papillomavirus, Rev Neur (2011) 52, 472-6.

[53] J.E. McCARTHY, J. FILIANO, Opsoclonus Myoclonus aft er human papilloma virus vaccine in a pediatric patient, Parkinsonism Relat Disord (2009) 15, 792-4.

[54] A.D. MOSNAIM, R. ABIOLA, M.E. WOLF, et al., Etiology and risk factors for developing orthostatic hypotension, Am J Ther (2009) 17, 86-91.

[55] P. DEBEER, P. DE MUNTER, F. BRUYNINCKX, et al., Brachial plexus neuritis following HPV vaccination, Vaccine (2008) 26, 4417-9.

[56] S.M. COHEN, Multiple evanescent white dot syndrome aft er vaccination for human papilloma virus and meningococcus, J Pediatr Ophthalmol Strabismus (2009) 25, 1-3.

[57] A. DAS, D. CHANG, A.V. BIANKIN, et al., Pancreatitis following human papillomavirus vaccination, Med J Aust (2008) 189, 178.

[58] J.M. BROTHERTON, M.S. GOLD, A.S. KEMP, et al., Anaphylaxis following quadrivalent human papillomavirus vaccination, CMAJ (2008) 179, 525-33.

[59] S. BLITSHTEYN, Postural tachycardia syndrome after vaccination with Gardasil [letter to the editor], Eur J Neurol (2010) 17:e52.

[60] L. TOMLJENOVIC, C.A. SHAW, Human papillomavirus (HPV) vaccine policy and evidence-based medicine: are they at odds?, Annals Med (2011), doi: 10.3109/07853890.2011.645353.

[61] D. MAHAJAN, I. ROOMIANI, M.S. GOLD, et al., Annual report: Surveillance of adverse events following immunisation in Australia, 2009. Comm Dis Intell (2010) 34, 259-76.

[62] B.A. SLADE, L. LEIDEL, C. VELLOZZI, et. al., Postlicensure safety surveillance for quadrivalent human papillomavirus recombinant vaccine, JAMA (2009) 302, 750-7.

[63] MEDICINES AND HEALTHCARE PRODUCTS REGULATORY AGENCY (MHRA), Paper provided by MHRA for Joint Committee on Vaccination and Immunisation: Vaccine associated suspected adverse reactions reported via the Yellow Card scheme during 2008 (June 2009), http://www.dh.gov.uk/prod_consum_dh/groups/dh_

digitalassets/@dh/@ab/documents/digitalasset/dh_110017.pdf (10.12.2012). 

[64] Database of the Netherlands Pharmacovigilance Centre Lareb, Overview adverse events following immunization in association with Cervarix (February 3, 2010), http://www.lareb.nl/documents/kwb_2010_2_cerva.pdf (10.12.2012).

[65] IRISH MEDICINES BOARD (IMB), Update on national monitoring experience with Gardasil (February 9, 2011), http://www.imb.ie/images/uploaded/documents/IMB_Gardasil_WebUpdate_09Feb2011.pdf (18.12.2012).

[66] AGENCE NATIONALE DE SECURITE DU MEDICAMENT ET DES PRODUITS DE SANTE (ANSM), Vaccins contre les infections dues a certains papillomavirus humains (HPV) (22/11/2011),

http://ansm.sante.fr/Activites/Surveillance-des-vaccins/Vaccins-contre-les-infections-

dues-a-certains-papillomavirus-humains-HPV/(offset)/2 (09.12.2012).  

[67] VACCINE ADVERSE EVENTS REPORTING SYSTEM (VAERS), http://vaers.hhs.gov/data/data (14.12.2012).                   

[68] L. TOMLJENOVIC, C.A. SHAW, Human papillomavirus (HPV) vaccine policy and evidence-based medicine: are they at odds?, Annals Med (2011), doi: 10.3109/07853890.2011.645353.

[69]http://truthaboutgardasil.org/ (12.12.2012).

[70] J.M. MERCOLA, 213 women who took this suffered permanent disability (January 24, 2012), http://articles.mercola.com/sites/articles/archive/2012/01/24/hpv-vaccine-victim-sues-merck.aspx (16.12.2012).

[71] M. YERMAN, An interview with dr. Diane M. Harper, HPV expert (December 28, 2009), http://www.huffingtonpost.com/marcia-g-yerman/an-interview-with-dr-dian_b_405472.html (14.12.2012).

[72] Action Alert: Your opportunity to help Spain ban HPV vaccines (October 9, 2012), http://www.activistpost.com/2012/10/action-alert-your-opportunity-to-help.html (13.12.2012).

[73] Stav Američkog udruženja pedijatara o cjepivu protiv HPV-a (03.04.2007), http://www.plivazdravlje.ba/?section=home&cat=w&id=16254&show=1 (07.02.2008).

[74] G. H. Znanstvenici pronašli lijek za HPV? (04.05.2011), http://www.index.hr/vijesti/clanak/znanstvenici-pronasli-lijek-za-hpv/550189.aspx (16.12.2012).

[75] N. M. Sve žene iznad 30 testirati na HPV! (15.12.2011), http://dnevnik.hr/vijesti/zdravlje/sve-zene-iznad-30-testirati-na-hpv.html (16.12.2012).

[76] L. GAJSKI, Lijekovi ili priča o obmani, Zagreb, Pergamena, 2009, 307-9.

[77] Ibid.

[78] EUROPEAN CERVICAL CANCER ASSOCIATION (ECCA), http://www.ecca.info/en.html (16.12.2012).

[79] EUROPEAN CERVICAL CANCER ASSOCIATION (ECCA), The Cervical Cancer Prevention Week (CCPW), http://www.ecca.info/campaigns.html (13.12.2012).

[80] EUROPEAN CERVICAL CANCER ASSOCIATION (ECCA), The Pearl of Wisdom campaign to stop cervical cancer, http://www.pearlofwisdom.eu/home/ (13.12.2012).

[81] HRVATSKA LIGA PROTIV RAKA, Održan 5. hrvatski dan mimoza i Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice (2012), http://hlpr.hr/dan-mimoza (12.12.2012).

[82] GRAD ZAGREB, GRADSKI URED ZA ZDRAVSTVO I BRANITELJE, HPV - edukacija i cijepljenje u šk. god. 2012./2013., http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=44401 (12.12.2012).

[83] GRAD ZAGREB, GRADSKI URED ZA ZDRAVSTVO I BRANITELJE, Besplatno cijepljenje protiv HPV infekcije, http://www.zagreb.hr/default.aspx?ID=12841 (12.12.2012).

[84] Nastavak provedbe organizirane edukacije i cijepljenja protiv HPV-a učenica 8. razreda u gradu Zagrebu (04.10.2012), http://www.urbancult.hr/nastavak-provedbe-organizirane-edukacije-i-cijepljenja-protiv-hpv-a-ucenica-8-razreda-u-gradu-zagrebu-12492.aspx (16.12.2012).

[85] S.M. ROTHMAN, D.J. ROTHMAN, Marketing HPV vaccine, JAMA (2009) 302, 781-6.

[86] L. TOMLJENOVIC, C.A. SHAW, Human papillomavirus (HPV) vaccine policy and evidence-based medicine: are they at odds?, Annals Med (2011), doi: 10.3109/07853890.2011.645353.

[87] HRVATSKA LIGA PROTIV RAKA, 1. Međunarodni kongres i 2. Hrvatski simpozij o prevenciji i liječenju početnog raka materničnog vrata (2012), http://hlpr.hr/vijesti/detaljnije/1.-medunarodni-kongres-i-2.-hrvatski-simpozij-o-prevenciji-i-lijecenju-poce (16.12.2012).

[88] Tema broja: Prevencija, dijagnostika i liječenje raka vrata maternice,  Medix 13 (2007) 72/73, http://www.medix.com.hr/izdanje.php?id=60 (16.12.2012).

[89] EUROPSKA UDRUGA RAKA VRATA MATERNICE (ECCA), DRUŠTVO ZA PROMOCIJU ZNANOSTI I KRITIČKOG MIŠLJENJA, Cijepljenje i borba protiv zaraznih bolesti i karcinoma (19.01.2012), http://www.scribd.com/doc/78668894/Tribina-o-cijepljenju-priop postoC4 posto87enje-za-javnost#source:facebook (16.12.2012).

[90] B. KAIĆ, I. GJENERO-MARGAN, Stav o cijepljenju protiv HPV infekcije (30.01. 2009), http://www.hzjz.hr/epidemiologija/hpv_stav.htm (12.12.2012).

[91] EUROPEAN CERVICAL CANCER ASSOCIATION (ECCA), The Cervical Cancer Prevention Week (CCPW), http://www.ecca.info/campaigns.html (13.12.2012).

[92] Ibid. 

[93] HRVATSKA LIGA PROTIV RAKA, Medix (72/73), http://hlpr.hr/publikacije-zdravka (16.12.2012).

[94] Nastavak provedbe organizirane edukacije i cijepljenja protiv HPV-a učenica 8. razreda u gradu Zagrebu (04.10.2012), http://www.urbancult.hr/nastavak-provedbe-organizirane-edukacije-i-cijepljenja-protiv-hpv-a-ucenica-8-razreda-u-gradu-zagrebu-12492.aspx (17.12.2012).

[95] HRVATSKA LIGA ZA BORBU PROTIV RAKA, ZDRAVKA, Zaštitite svoju kćer od raka vrata maternice!, http://www.svestomogu.com/home.php?menu_id=2 (16.12.2012).

[96] HRVATSKA LIGA PROTIV RAKA, Održan 5. hrvatski dan mimoza i Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice (2012), http://hlpr.hr/dan-mimoza (17.12.2012).

[97] EUROPEAN CERVICAL CANCER ASSOCIATION (ECCA), The Pearl of Wisdom campaign to stop cervical cancer, Buy a pearl, http://www.pearlofwisdom.eu/buy-a-pearl/ (16.12.2012).

 

Mislite li da je ovo važna tema? Podržite nas na Facebooku ili na jedan od načina navedenih ovdje.