Podržite nas!

Rezultat stručne analize: Kurikulumu fali mozak!

06.10.2013 0:30

Eminentni neuropedijatar iz Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj doktor Tomislav Gojmerac sudjelovao je u javnoj raspravi o Zdravstvenom odgoju koja je trajala od 1. lipnja do 12. srpnja ove godine. Utvrđeno je da Kurikulum i nastavne jedinice vrve stručnim neistinama i obmanama, da je znanstveno neutemeljen te da je njime nemoguće  postići ciljeve zbog kojih je zdravstveni odgoj upravo uveden u škole. Naprotiv, svaki od modula, ukoliko se nastavi s njegovom primjenom u školskoj praksi, polučiti će još gore rezultate: „realno je očekivati povećanje broja djece koja će posegnuti za sredstvima ovisnosti“, “povećanje broja slučajeva nasilja, kao i agresivnosti u cjelini“, „znatno povećanje pobola (morbiditeta), kako u naraštaju polaznika, tako i u naraštajima njihovim potomaka“. Još je jednom istaknuto kako 4. modul otvoreno promiče promiskuitetno ponašanje, a posredno i ostale oblike nepoželjna ponašanja, koji se navodno tim istim Kurikulumom žele prevenirati.

Sve su ove štetnosti moguće upravo stoga što Kurikulum ne priznaje cjelovitost ljudske osobe već ju svodi velikom većinom samo na tjelesni aspekt. Time školski sustav izravno pridonosi razaranju osobe umjesto da podržava njezin razvoj. U Kurikulumu je između ostalog očita i nesrazmjerna zastupljenost sadržaja o prehrani, a zanimljivo da su u modulu Živjeti zdravo prilikom objašnjavanja učenicima na koji način funkcionira ljudskog tijelo i organski sustav autori potpuno zaboravili spomenuti kako funkcionira temeljni organ ljudskog bića – mozak. Možda to vrlo znakovito najviše govori o njima samima.

U nastavku možete pročitati kompletnu, detaljnu analizu Kurikula ZO.

 

mr. sc. Tomislav Gojmerac, dr. med.

Specijalist pedijatar, uži specijalist pedijatrijske neurologije,

Uže područje rada razvojna neurologija - praćenje perinatalno neurorizične djece (čiji broj je u stalnom porastu) i djece s perinatalnim oštećenjem mozga

 

I. Činjenična ocjena Kurikuluma danog na javnu raspravu

 

1. Predloženi Kurikulum zdravstvenog odgoja, kao i njegove radionice predložene u javnoj raspravi od 1. lipnja 2013. su:

- stručno-medicinski nezadovoljavajuće

- stručno-medicinski nekvalitetne

- stručno-medicinski manjkave, neuravnotežene i nedorečene

- stručno-medicinski neprimjerene dobi učenika kojima se predaju.

 

Indikativan primjer, lišen ikakvih svjetonazorskih prepucavanja, jest što se kao ishod izobrazbe o prvoj pomoći u osnovnoj školi u sklopu Kurikuluma, u modulu Živjeti zdravo navode:

- zaustavljanje krvarenja iz nosa (str. 8, I. razred),

- zaustavljanje krvarenja pritiskom na krvnu žilu (str. 21, VII. razred),

- ubod/ugriz životinja (str. 21, VII. razred),

- opekline od žarnjaka (str. 21, VII. razred),

- Heimlichov hvat (str. 21, VII. razred),

- ozljede koje ugrožavaju rad srca (str. 21, VII. razred),

- imobilizacija (lomovi, iščašenja - okrajine) (str. 24, VIII. razred),

- princip reanimacije (str. 21, VII. razred).

 

No, u cijelome Kurikulumu nema niti slova o, za spašavanje života, daleko važnijim stanjima u kojima je nužno pružiti odgovarajuću prvu pomoć poput:

- traume glave,

- nesvjesnoga stanja,

- znakova krvarenja u unutarnje organe i.t.d.

 

Također nema ni riječi o drugim vrstama opeklina (osim onih od žarnjaka), kao što su opekline tekućinom, parom, vatrom, suncem, žarom i dr. Takvih slučajeva neujednačenosti, nepotpunosti i posve arbitrarnoga selektiranja gradiva ima još pa se Kurikulum ne može „popraviti“ tako da se prihvate samo ovdje navedene konkretne primjedbe.

 

2. U Kurikulumu zdravstvenog odgoja, kao ni u njegovim radionicama, ne slijede se neprijeporne stručno-medicinske iznanstvene činjenice o razvoju ljudske osobe (usp: Nelson: Textbook of Pediatrics; Zergollen: Pedijatrija; Kostović, Judaš: Temelji neuroznanosti i dr.) Neosporna je medicinska činjenična spoznaja da je proces razvitka ljudske osobe složeno međudjelovanje njezina genetskog potencijala i okolišnih čimbenika (svih koje okružuju dijete, a ne samo nekih) te da je ta interakcija prisutna na svim

razinama, sve do molekularne (Nelson: Textbook of Pediatrics; Zergollen: Pedijatrija. Kostović, Judaš: Temelji neuroznanosti). Također, neosporna je činjenica da je razvoj mozga, organa koji upravlja svim funkcijama i cjelokupnim funkcioniranjem ljudskoga organizma, složen proces, koji počinje znatno prije rođenja, a traje znatno (više desetljeća) nakon rođenja (Kostović, Judaš: Temelji neuroznanosti, opus radova Volpe JJ). U Kurikulumu zdravstvenog odgoja navedene se spoznaje ne poštuju, a dio sadržaja, prije svega sadržanih u IV. modulu, ih i negira.

 

3. U Kurikulumu zdravstvenog odgoja, kao ni u njegovim radionicama, ne slijede se neprijeporne stručno-medicinske i znanstvene činjenice o funkcioniranju ljudske osobe. Temelj života i funkcioniranja ljudske osobe jest rad njezina mozga, koji je građen i funkcionira kao nedjeljivo, precizno uređeno jedinstvo živčanih

stanica (neurons), koje pak tvore živčane krugove (circuits), isprepletene i sve međusobno ovisne jedne o drugima. To potvrđuje sva neuroanatomska literatura (Kostović, Judaš: Temelji neuroznanosti itd). Stoga na živo nije moguće opisivati, izučavati ni rabiti živčanu stanicu po stanicu, čak niti živčani krug po krug, nego

uvijek i isključivo ljudski integrum u cjelini, što potvrđuje, pak, sva neurofiziološka i neurorazvojna literatura. Sadržaj i očekivani ishodi Kurikuluma zdravstvenog odgoja ne priznaju cjelovitost ljudske

osobe – problematika se obrađuje, uglavnom, samo s jednoga vida (velikom većinom samo tjelesni vid (mali dio sadržaja kognitivni, emocionalni i socijalni vid; duhovni vid, iako najavljen u uvodu Kuriluluma, u njegovu je sadržaju potpuno zanemaren).

 

4. U Kurikulumu zdravstvenog odgoja, na žalost, nalaze se i stručnomedicinske neistine i obmane, a dio nastavnih sadržaja je, umjesto na nepristranim stručnim i medicinskim spoznajama, utemeljen na proizvoljnim pretpostavkama i ideološkoj podlozi. Primjerice, u modulu Živjeti zdravo:

4.1. Na str. 14., za IV. razred, kao načini prijenosa bolesti nečistim rukama navode se kihanje i kašljanje: „nabrojiti zarazne bolesti, koje se prenose nečistim rukama (kihanjem, kašljanjem...)”. Neprihvatljiva je isprika da je ta zabluda i laž posljedica redaktorsko-lektorske omaške ili pravopisne površnosti autora i urednika Kurikuluma budući da je Kurikulum objavljen nekoliko puta, a navodno ga je potvrdila i nepoznata osoba iz Svjetske zdravstvene organizacije.

4.2. Na str. 19., za VI. razred, kao ishod se navodi: „imenovati stvari koje ti pomažu da se osjećaš dobro”. Takva tvrdnja polazi od pretpostavke da ljudsko biće samo njegovo tijelo, da nema ni

jedan drugi vid svoje osobnosti (emocije, intelekt, duh) i time je u izravnoj i očitoj suprotnosti s neprijepornim stručno-medicinskim i znanstvenim činjenicama o funkcioniranju ljudske osobe.

4.3. Na str. 21, za VII. razred, kao ishod se navodi: „povezati važnost cijepljenja s nemogućnošću liječenja virusnih bolesti”. Takva tvrdnja nije zasnovana na znanstvenim i stručnim spoznajama o ljudskome zdravlju.

4.4. Modul Spolno/rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponašanje nije ni naslovom ni postavkama ni sadržajem u cijelosti stručno-medicinski, neuro- i medicinski-znanstveno utemeljen. Naime, neuroznanstveno i razvojno-neurološki medicinski su neutemeljeni i naslov modula i pojam roda. Neuroznanstveni ni medicinski udžbenici, počevši od onih temeljnih (v. Kostović, Judaš: Temelji neuroznanosti, Nelson: Textbook of Pediatrics; Zergollen: Pedijatrija) pa nadalje, ne poznaju termin niti sadržavaju definiciju roda. Slične stručno-medicinske neistine i iskrivljeni temelji nalaze se i u ostalim modulima.

 

5. Sadržajno, Kurikulum zdravstvenog odgoja i njegove radionice stručno-medicinski su neujednačeni (pogotovo modul Živjeti zdravo), manjkavi i necjeloviti (svi moduli); u nekim dijelovima ide se u detalje, dok su u drugima i veće važne cjeline izostavljene, preskočene, doimlje se prešućene. Evo četiriju dokaza:

5.1. U željenim ishodima modula Živjeti zdravo za osnovnu školu (str. 8-27), temeljne fiziološke potrebe zastupljene su u sljedećoj pojavnosti:

- hrana (jelo) – 31 put kao ishod predloženoga sadržaja

- hidratacija (tekućina, voda, piće) – 3 puta (str. 12, 24 i 25)

- san (spavanje) – 1 put (str. 21)

uz još dva ishoda (str 8 i 14), u kojima se obrađuju sve tri potrebe zajedno. Je li taj omjer (31 : 3 : 1) uravnotežen? Jesu li time obrađene sve fiziološke potrebe? A što je s obavljanjem nužde (redovitost, nezdravost zadržavanja mokraće i stolice, higijena donjih otvora)? Što je s ostalim egzistencijalnim potrebama - odjećom, domom (smještajem, krovom nad glavom), postojanjem bliske osobe ?

5.2. Poduka o štetnosti nezdravih navika, toliko prisutnih u dječjoj populaciji (nekontrolirana i nesvhovita uporaba računala, višesatno gledanje televizora, višesatna uporaba mobitela) u modulu Živjeti zdravo uopće nije zastupljena (broj željenih ishoda = 0).

5.3. Od organskih sustava ljudskoga tijela u željenim ishodima modula Živjeti zdravo zastupljeni su: srčano-cirkulacijski sustav (tema 4 ishoda), koštano-zglobni i dišni sustav te dio krvotočnog sustava odgovoran za alergijske reakcije (tema po 3 ishoda), koža, probavni sustav, oči i zubi (teme za po 2 ishoda), uši i spolovilo

(tema po 1 ishoda). Temeljni organ funkcioniranja ljudskog bića – mozak – nije zastupljen. U cijelom Kurikulumu za osnovnu školu nema niti jedne teme, koja bi se odnosila na zdravlje mozga!

5.4. Pristup pojedinim organskim sustavima vrlo je neujednačen: za probavni sustav učenici moraju znati „građu i funkciju pojedinih dijelova”, kao i „nabrojiti najčešće bolesti probavnog sustava” (oboje str., 24, razred VIII., modul Živjeti zdravo), dok je poduka o zdravlju ušiju svedena na ozljede na radu „zaštita osjetila sluha pri

radu s bukom...” (str. 25, razred VIII., modul Živjeti zdravo).

 

6. Za provođenje Kurikuluma zdravstvenog odgoja i njegovih radionica predviđene su dokazano neučinkovite metode, dok su dokazano učinkovite metode propuštene, zanemarene.

6.1. Dokaz: Nabrajanje i zastrašivanje s negativnostima pojedinoga postupka dokazano ne polučuje preventivni učinak. U željenim ishodima modula Prevencija ovisnosti ishodi zastrašivanja i nabrajanja negativnosti i ishodi poticanja pozitivnosti odnose se 25:9 (23:7 u A i 2:2 u B programu). Vrlo slični porazni podatci su i za modul Prevencija nasilničkog ponašanja.

 

7. U pristupu, Kurikulum zdravstvenog odgoja izrazito je probirljiv, prema samom djetetu (neprihvaćanje djeteta kao cjelovite osobe, neprihvaćanje djeteta kao člana društva u cjelini), prema djetetovoj okolini (isključivanje obitelji u potpunosti, isključivanje drugih osoba, osim vršnjaka, koji su dio društva), probirljiv u sadržaju, koji se djeci daje.

 

8. U Kurikulumu zdravstvenog odgoja i njegovim radionicama primjetne su znatne metodološke sadržajne neprimjerenosti; u nekim od radionica neprimjerenosti su tolike da se otvoreno promiču štetne navike i ponašanja

8.1. Dokaz 1: Piramida holističkoga pristupa zdravlju u čijem je temelju droga, a odmah iznad nje alkohol (Radionica Ponašanje i naše zdravlje – pojam zdravlja u holističkom pristupu 1, III. razred

osnovne škole, modul Prevencija ovisnosti).

8.2. Dokaz 2: Poduka u modulima Prevencija ovisnosti i Prevencija nasilničkog ponašanja pretpostavlja da je dijete već ogrezlo u

jedno ili drugo:

- str. 15, IV. razred, modul Prevencija ovisnosti, ishod „tražiti pomoć u slučaju potrebe ili problema“

- str. 17., V. razred, modul Prevencija nasilničkog ponašanja, ishod „usvojiti pravila ponašanja u opasnim situacijama“

- i.t.d.

 

9. U holističkom pristupu ljudskoj osobi - djetetu, ne postoji medicinski (ni stručan ni znanstveni) razlog izdvajanja spolnosti u poseban modul. Komunikacija, je primjerice također dio osobnosti koja uključuje sve vidove ljudske osobnosti, poteškoće komunikacije znatno su češći uzrok odstupanja u funkcioniranju, a time i znatno veći javno-zdravstveni problem, financijski znatno više opterećuju zdravstveni sustav, no unatoč svemu komunikacija nije izdvojena u poseban modul.

 

10. Stručno-medicinski začuđuje činjenica da u Kurikulumu zdravstvenog odgoja za 4. razred srednje škole nema sadržaja za III. modul, kao ni za, ako je već izdvojeno u poseban modul, IV. modul.

 

11. Preporučena literatura u Kurikulumu zdravstvenog odgoja (2012.), koji je temeljna literatura za sve u javnoj raspravi ponuđene radionice, kao i preporučena dodatna literatura za same radionice stručno je i znanstveno medicinski potpuno neprimjerena i upitna. Stručnih naslova tek je nekoliko, a znanstvenih medicinskih se ne

nalazi. Potpuno je neprihvatljivo da se kao preporučena literatura navode i rabe naslovi u izdanju nestručnih i neznanstvenih privatnih fondacija, laičkih udruga građanskoga društva, kao i nerecenzirani i sponzorirani popularni članci (npr. modul I., 3.r OŠ, radionice Duševno i opće zdravlje i Voda – najzdravije piće, modul IV. svi

razredi).

12. Stručno nije prihvatljivo da u izradu Kurikuluma zdravstvenog odgoja nisu bili uključeni oni medicinski stručnjaci koji se bave razvojem djeteta (npr. pedijatri, neuropedijatri, dječji psihijatri, stručnjaci iz područja neuroznanosti, pshiologije, pedagogije)

 

13. U slučaju provođenja ponuđenog Kurikuluma zdravstvenog odgoja i njegovih radionica, sa stručno-medicinskog aspekta

realno je očekivati:

- povećanja pobola (morbiditeta), kako u naraštaju polaznika, tako i u naraštajima njihovim potomaka,

- povećanje opterećenosti ionako preopterećenoga zdravstvenog sustava te, kao posljedica obojega,

- znatno povećanje troškova zdravstvene zaštite dugi niz godina.

 

II. Načelni prijedlozi za kurikul i radionice

 

14. Zdravstveni odgoj treba biti u službi postizanja zdravlja. Zdravlja, kakvo je definirano vrijedećom definicijom Svjetske zdravstvene organizacije: „Zdravlje je stanje potpunoga tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti“. Navedeno ne smije biti samo deklarativno navedeno u uvodu kurikula i opisu ciljeva, nego treba biti jasno vidljivo u svim sadržajima, metodološkim jedinicama i njihovim ciljevima.

 

15. Da bi se postigla prožetost cijeloga dokumenta tom idejom vodiljom (definiciji zdravlja SZO), u izradi i provedbi kurikula zdravstvenog odgoja nužno je poštovati neprijeporne stručnomedicinske i znanstvene činjenice o razvoju ljudske osobe, nužnosti interakcije s drugim osobama i nužnosti ujednačenoga i usporednoga fizičkog, mentalnog i emocionalnog razvitka i sazrijevanja.

 

16. Sadržajno, program kurikula i njegovih modula mora biti istinit i cjelovit, sveobuhvatan, metodološki primjeren dobi djeteta za koji je predviđen, usmjeren na postizanje zdravlja, a ne samo odsutnost bolesti.

 

17. U kurikulu i svim aktivnostima njegovog provođenja mora se poštovati cjelovitost pristupa: sadržaji tema i radionica moraju biti cjeloviti, dijete mora biti prihvaćeno kao cjelovita osoba – osobni integrum, član svoje obitelji, član društva u cjelini.

 

18. Sadržaji kurikuluma i svih aktivnosti njegovog provođenja moraju biti zasnovani na promicanju zdravih navika i stilova života i njihovoj ugradnji u svakodnevni život. U potpunosti treba biti izbjegnuto da se na bilo koji način (uključujući i sadržaje tablica asocijacija, grafikone, slikovne prikaze i dr.) potiče / promiče nezdrav život.

 

19. Zdravstveni odgoj treba biti provođen dokazano učinkovitim preventivnim metodama, a da bi se postigao cilj (definicija zdravlja SZO) cijeli program mora imati formativni karakter – treba sadržavati vrijednosni sustav i poduku o njemu.

 

20. Preporučena literatura mora se sastojati od stručnih i znanstvenih referenci (iz područja zdravlja i područja razvoja djece). U preporučenoj literaturi za zdravstveni odgoj nema mjesta za nestručne naslove, naslove u izdanju nestručnih i neznanstvenih privatnih fondacija, laičkih udruga, nerecenzirane i sponzorirane popularne članke, magijskih tehnika

 

21. U kurikulu zdravstvenoga odgoja, njegovim radionicama i cijelom provođenju moraju se poštovati prava djeteta (prije svega Konvencija o pravima djeteta), a budući da se program radi za maloljetne osobe, i prava njihovih roditelja, sadržana u legislativi Republike Hrvatske (Ustav, Obiteljski zakon...), međunarodnim

pravnim aktima (Opća deklaracija o pravima čovjeka; Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima; Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima; Protokol br. 1. uz europsku Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Povelja o temeljnim pravima Europske unije...).

 

22. Budući da navedeno pod 14.-21. nije moguće postići revizijom predloženog Kurikuluma zdravstvenog odgoja, u cilju sprečavanja navedenog pod tč. 13, indicirano je da se povodom javne rasprave predloženi Kurikulum i njegove radionice ne prihvate nego da se krene u izradu novoga kurikula, sveobuhvatnijeg i stručnijeg,

pod vodstvom novog Stručnog vijeća, u koji trebaju biti uključene relevantne stručne osobe iz redova onih koji se bave razvitkom djece (liječnici: pedijatari, neuropedijatari, dječji psihijatari, zatim dječji psiholozi, pedagozi, neuroznanstvenici) .

 

23. Kao i svaki stručni i znanstveni rad, i novonapravljeni kurikul, prije svoje primjene, trebaju recenzirati stručne, nestranačke osobe, također iz redova onih koji se bave razvojom djece (liječnici: pedijatari, neuropedijatari, dječji psihijatari, zatim dječji psiholozi, pedagozi, neuroznanstvenici) .

 

24. Nakon izrade i recenzije novog kurikula, a prije početka njegovog provođenja treba provesti temeljitu i cjelovitu izobrazbu svog nastavnog osoblja, čija temeljna izobrazba odstupa od tema programa.

 

25. Modul Živjeti zdravo ima sadržajnu neujednačenost, manjkavost i neprimjerenost:

- nerazmjerna zastupljenost sadržaja o prehrani, ovlaš zastupljeni sadržaji o uzimanju tekućine i spavanju (prehrana, hidratacija, san i nužda temeljne su fiziološke potrebe), nezastupljenost (ignoriranje) proširenih i stvarno nezdravih navika kod djece (TV, računala, mobiteli…)

- izrazita neujednačenost poduke o pojedinim organskim sustavima, uz potpuno izostavljanje teme zdravlja središnjega živčanog sustava, temeljnog organa funkcioniranja svake ljudske osobe

- neprimjerenost sadržaja iz prve pomoći – izbor sadržaja proizvoljan, a ne po stručnoj i za život vitalnoj važnosti

- nesuglasje pojedinih tema s temeljnim spoznajama o razvitku djeteta, a mjestimično i s temeljnim medicinskim znanjima

- medicinska neistinitost pojedinih željenih ishoda (npr. važnost cijepljenja, higijena spolovila...)

 

26. Modul Živjeti zdravo ima probirljivost u pristupu:

- neprihvaćanje cjelovitosti dječje (ljudske) osobnosti

- neprihvaćanje djeteta kao člana obitelji, kao člana društva; ignoriranje postojanja i sastava djetetove društvene okoline

 

27. Modul Živjeti zdravo metodološki je neprimjeren dobi učenika:

- neprimjerenost opsega i redosljeda obrade tema po razredima (npr. 4.r OŠ embionalni i fetalni razvitak, 5. r OŠ školski kućni red).

28. Modul Prevencija ovisnosti sadržajno je neprimjeren:

- ne slijedi stručno i znanstveno-medicinski utemeljene spoznaje o nastanku, terapiji i prevenciji ovisnosti (rizični čimbenici, nastanak, liječenje)

- neujednačen mu je sadržaj – obilje informacija o posljedicama, gotovo bez preventivnih sadržaja

- sadržaj mu je manjkav – nepotpuno prikazuje i obrađuje posljedice, nedostaje ili necjelovito prikazuje sadržaje o

procesima liječenja

 

29. Modul Prevencija ovisnosti probirljiv je u pristupu:

- ne prihvaća cjelovitosti dječje (ljudske) osobnosti

- ne prihvaća dijete kao člana obitelji, kao člana društva, osim

vršnjačkog

 

30. Modul Prevencija ovisnosti metodološki je neprimjeren:

- poduku temelji na dokazano neučinkovitim metodama, zanemaruje i propušta učinkovite metode

- sadržaj radionica za III. razred osnovne škole de facto promovira ovisnost pa je izravno štetan

- literatura je izrazito manjkava

- stručno-medicinski je sigurno da na temelju ovoga modula ne će doći do prevencije ovisnosti, nego je realno očekivati povećanje broja djece koja će posegnuti za sredstvima ovisnosti

 

31. Modul Prevencija nasilničkog ponašanja sadržajno je neprimjeren:

- ne slijedi stručno i znanstveno-medicinski utemeljene spoznaje o nastanku, terapiji i prevenciji nasilničkoga ponašanja (rizični čimbenici, pojavnost, prevencija)

- neujednačena je sadržaja – obilje informacija o posljedicama, gotovo bez preventivnih sadržaja

- manjkava je sadržaja - nepotpuni prikaz i obrada negativnosti neprimjerena i nasilna ponašanja, necjeloviti prikaz tih negativnosti (uključivanje samo tjelesnog i kognitivnog vida

ljudske osobe)

 

32. Modul Prevencija nasilničkog ponašanja probirljiv je u pristupu:

- ne prihvaća cjelovitost dječje (ljudske) osobnosti

- ne prihvaća dijete kao člana obitelji, kao člana društva, osim vršnjačkoga

 

33. Modul Prevencija nasilničkog ponašanja metodološki je neprimjeren:

- poduku temelji na dokazano neučinkovitim metodama, zanemaruje i propušta učinkove metode

- litaratura je izričito neprimjerena (v. točku 11)

- stručno-medicinski se na temelju ovog modula ne može očekivati smanjenje pojavnosti nasilnoga ponašanja, nego je realno očekivati povećanje broja slučajeva nasilja, kao i agresivnosti u cjelini.

 

34. O modulu Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje:

- Medicinski je neutemeljen naslov modula i pojma roda (Nelson: Textbook of Pediatrics; Zergollen: Pedijatrija; Kostović, Judaš: Temelji neuroznanosti)

- Sadržajno i metodološki izrazito je nekvalitetan, manjkav, neprimjeren, neistinit; stručno-medicinski u potpunosti krivo postavljen

- Literatura je izrazito neprimjerena (v. točku 11) jer se u njoj, između ostalog, iznose i stručno-medicinske neistine

- U sadašnjem obliku ovaj modul otvoreno promiče promiskuitetno ponašanje, posredno i ostale oblike nepoželjna ponašanja, koji se, kao što je to navedeno u uvodu Kurikuluma, zdravstvenim odgojem tim istim Kurikulumom žele prevenirati

- Zbog gore navedenoga, ovaj modul u sadašnjem obliku, a pogotovo njegov sadržaj u A programu, predstavlja nasilje nad djecom i jasno krši prava djece i njihovih roditelja

- Stručno-medicinski je na osnovi ovog modula realno očekivati znatno povećanje pobola (morbiditeta), kako u naraštaju polaznika, tako i u naraštajima njihovim potomaka (spolno prenosive bolesti, bolesti drugih organskih sustava, somatske i psihosomatske bolesti, perinatalna oštećenja mozga, odstupanja u svekolikom razvitku (Amiel Tison, Ellison 1986, Volpe 1997., Goldenberg 2000, Damman 2001., Rezaie 2002.), poremećaji

komunikacije i.t.d.)

 

mr. sc. Tomislav Gojmerac, dr. med.

12. srpnja 2013.