Podržite nas!

Što to taji MZOS?

04.12.2012 23:30

SAŽETAK

U Hrvatskoj je ukupni fertilitet već više od pola stoljeća ispod granične vrijednosti za jednostavno obnavljanje stanovništva. U tijeku je depopulacija i starenje stanovništva. Cilj je na temelju analize dosadašnjih izješća, istraživanja i dugogodišnjih osobnih iskustvenih spoznaja prikazati neka obilježja spolnog ponašanja adolescenata u dobi od 15 do 19 godina u Hrvatskoj
koja mogu utjecati na fertilne sposobnosti stanovništva.
Do 2006. godine prosječna dob pri prvom spolnom odnosu bila je za adolescentice 17 godina, a za adolescente 16 godina. Istraživanje ”The Health Behavior in School-Aged Children” provedeno 2005./06. upozorava na to da je u Hrvatskoj 28,6% dječaka i 16,5% djevojčica u dobi od petnaest godina imalo spolno iskustvo pa je u usporedbi s rezultatima istraživanja 2001./02. posrijedi porast od 73% među djevojčicama i 23,2% među dječacima.Najčešće sredstvo zaštite bio je kondom (oko 70%). Rezultati citoloških nalaza obrisaka vrata maternice (Papa test), iako
ne na reprezentativnom uzorku iz opće populacije adolescentica, upozoravaju na to da su spolno prenosive bolesti, osobito HPV infekcije (oko 6,5%), posebice u velikim urbanim sredinama, sve češće.

Osim na Facebooku, možete nas podržati uplatom na ŽR 2360000-1102338528 ili pozivom na broj 060 800 334 (3,00 kn iz fiksne ili 4,04 kn iz mobilne mreže + PDV)!

Spolno prenosive bolesti, uz ostale prepoznate čimbenike rizika (stupanje u spolne odnose u ranoj dobi adolescenata obaju spolova, mijenjanje spolnih partnera, neprimjerena zaštita od začeća, loš nalaz Papa testa u djevojaka, patološki mikrobiološki nalazi genitourinarnog sustava mladića, povezani s pušenjem, alkoholom i drugim sredstvima ovisnosti, pretilost, odgađanje rađanja, kemijski čimbenici iz okoliša...), značajno utječu na razvoj neplodnosti. U posljednjem desetljeću ženska neplodnost porasla je tri puta; 2001. je 4,5 od 1000 žena fertilne dobi bilo neplodno a 2010. tri puta više, odnosno 15,5. Podatci o muškoj neplodnosti ne postoje u Hrvatskom zdravstveno-statističkom ljetopisu. U istom razdoblju 3,5 puta porastao je broj karcinoma jajnika, 2,7 puta broj karcinoma dojke a 2,0 puta karcinomi matrnice (vrata, tijela i nediferenciranog dijela). Hrvatska medicinska znanost treba istražiti i utvrditi uzroke.

© HDOD - 2012 2