Podržite nas!

Tko su ljudi koji će provoditi cjelovitu kurikularnu reformu?

22.04.2015 13:25

Čini se da je krenula izrada nacionalnih kurikuluma. 9. travnja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je javni poziv za imenovanje članova šest radnih skupina koje će djelovati u sklopu Espertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje. Prijave se mogu poslati još do 23. travnja, a kriteriji za odabir trebali bi biti osobni prijedlog promjena kao jedan od uvjeta za prijavu na javni poziv, zatim motivacijsko pismo i stručne kompetencije, odnosno profesionalno iskustvo kandidata.

U šest radnih skupina koje će djelovati u sklopu Ekspertne radne skupine bit će primljeno ukupno 62 stručnjaka, i to na način da će skupine za rani predškolski odgoj i obrazovanje, umjetničko obrazovanje i vrednovanje brojati po 7 članova, skupina za  gimnazijsko obrazovanje 11 članova, skupine za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje  i strukovno obrazovanje svaka po 15 članova.  Većina će biti zaposlenici škola i vrtića, navodi se u priopćenju MZOS-a od 9. travnja.

Stručne radne skupine s radom bi trebale započeti 1. svibnja kako bi već do 1. srpnja dobili prve inačice prijedloga nacionalnih kurikuluma, odnosno okvira vrednovanja. Konačan tekst prijedloga pojedinih nacionalnih kurikuluma treba očekivati 31. kolovoza. Sljedeća dva koraka su raspisivanje javnoga poziva za stručne radne skupine za pojedina područja i međupredmetne teme, a koji će biti raspisan sredinom svibnja (početak rada je u lipnju) i u konačnici za stručne radne skupine na predmetnoj razini. Taj javni poziv također će biti raspisan sredinom svibnja, a početak rada predviđen je u rujnu.

29. siječnja ministar Mornar predstavio je na konferenciji za novinare sedam članova Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje. U priopćenju MZOS-a od 29. siječnja ne navodi se po kojim su kriterijima odabrani članovi i voditelj Ekspertne skupine. Voditelj skupine je dr. sc. Boris Jokić, mladi znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja. Po struci je psiholog, „britanski đak“ koji je magistrirao i doktorirao na  Cambridgeu.  Boris Jokić je i kao temu svog magistarskog rada i doktorske disertacije odabrao baš temu vjeronauka u hrvatskom obrazovanju i odnosa vjere i znanosti u hrvatskom osnovnoškolskom obrazovanju analizirajući stavove i očekivanja učenika iako se u javnosti predstavlja kao ateist. Od 2002. radi u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja, a kao autor knjiga, znanstvenih radova i voditelj istraživačkih projekata profilirao se kao poznavatelj, analitičar pa i kritičar hrvatskog školskog sustava baveći se analizom sadržaja i rezultata ispita državne mature, ulogom privatnih instrukcija u obrazovanju RH, analizom upisa na studijske programe visokoškolskih i ustanova u Republici Hrvatskoj na osnovu rezultata državne mature, evaluacijom programa rada s nadarenim učenicima, ključnim kompetencijama u učenju, istraživanjem utjecaja i učinkovitosti negativnih pedagoških mjera, analizom zaključnih ocjena i neopravdanih izostanaka učenika osnovnih škola, ujednačavanjem i podizanjem kvalitete hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja i mnogim drugim temama.

Njemu inače nadređena osoba, ravnateljica Instituta za društvena istraživanja Branislava Baranović, postaje članicom Ekspertne skupine kao i njegova bliska suradnica na znanstvenim radovima Zrinka Ristić Dedić, znanstvena suradnica Instituta. Za svoju kolegicu Zrinku Ristić Dedić Boris Jokić kaže da s njom dijeli većinu svog profesionalnog puta i da je bila jedan od začetnika uvođenja državne mature i stručnjak je za pitanja ocjenjivanja i vrednovanja. Također je doktorirala psihologiju, a radila je i kao istraživačica u agencijama za istraživanje tržišta i javnog mnijenja.

Među ostalim članovima Ekspertne skupine je Suzana Hitrec, po struci pedagoginja, predsjednica je Udruge srednjoškolskih ravnatelja RH i ravnateljica Upravne škole u Zagrebu, zatim dr. sc. Ružica Vuk, docentica na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje obrazuje buduće nastavnike geografije. Diplomirala je na studiju geografije i povijesti, magistrirala i doktorirala na PMF-u u Zagrebu. Tijekom karijere predavala je također i u osnovnoj školi i gimnaziji. Sudjelovala je u više projekata i aktivnosti vezanih uz kurikulum, vrednovanje ishoda učenja i učeničkih postignuća, stručno usavršavanje nastavnika, udžbenike i nastavna pomagala. Bila je članica povjerenstva za izradu Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje.

Najmlađa članica je Branka Vuk, pomoćnica ravnatelja CARNeta za podršku obrazovanju, pred završetkom je stručnog magisterija Advanced Master of European Studies na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, engleski i španjolski jezik i književnost, a usavršavala se na radionicama i akademijama za e-learning.

Dr. sc. Branislava Baranović u dva je navrata bila potpredsjednica Vijeća za Nacionalni okvirni kurikulum. Dok je bila na toj dužnosti izbila je svađa oko samog naziva okvirnog kurikuluma. Dr. Baranović bila je glavna zagovornica sadašnjeg naziva bez atributa „hrvatski“. Ovaj joj je atribut toliko smetao da je svog kolegu u Vijeću Josipa Baričevića žurno prijavila predsjedniku Vijeća dr. Neviju Štetiću da je na Katehetskoj ljetnoj školi za vjeroučitelje u osnovnim školama održanoj u Splitu od 27. do 29. kolovoza umjesto termina Nacionalni okvirni kurikulum (NOK) upotrijebio naziv Hrvatski nacionalni kurikul (HNK). Prijavila ga je i prije samog završetka seminara na kojem je Baričević predavao.

Čini se da je Branislava Baranović jednako tako zagrižena i po pitanju uočavanja i eliminiranja rodnih nejednakosti iz hrvatskih udžbenika i hrvatskog školstva. Diplomirala je sociologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je i doktorirala s temom iz sociologije obrazovanja i jedna je od osnivača Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja. Koautorica je publikacije „Kojega su roda čitanke iz književnosti?" (B. Baranović, I. Jugović i K. Doolan, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, 2008.). Njezino je istraživanje otkrilo poražavajuće rezultate o rodnoj osjetljivosti u hrvatskim čitankama budući da naše čitanke navodno „podržavaju i promoviraju rodne stereotipe što bi značilo da ne pridonose ravnopravnosti muškaraca i žena u društvu.“  

Bila je voditeljica prokekta „Rodno osjetljive čitanke i nastavna praksa na Balkanu“ (Gender sensitive textbooks and classroom practice in the Balkan region, REFINE grant, OSI-Budapest) u razdoblju od 2005. do 2007. članica je Upravnog odbora Foruma za slobodu odgoja od 2000. do 2007., udruge koja je najprije uporno i žestoko više godina lobirala protiv GROZD-ova programa spolnog odgoja da bi se kasnije, s dolaskom Kukuriku koalicije na vlast, njihov program spolnog odgoja ubacio kao obvezatan za sve učenike u sklopu Zdravstvenog odgoja. Dr. Baranović bila je članica istraživačkog tima na projektima iz 2009./2010. „Percepcija, iskustva i stavovi o rodnoj diskriminaciji u Republici Hrvatskoj", Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Predavala je na  strucnom skupu „Škola za 21. Stoljeće“ u organizaciji Foruma za slobodu odgoja na temu „Vrijednosna struktura udžbenika povijesti i književnosti“.

Među ostalim njenim studijama je „“Slika” žene u udžbenicima“, Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, 2000., zatim znanstveni radovi  „Rodna (ne)ravnopravnost i diskriminacija u obrazovanju“ (2009.), „Zaključci i preporuke - Koliko su žene u Hrvatskoj ravnopravne?“(2009.) te „Mladi i ljudska prava u Hrvatskoj“ (2004.). Karijeru je započela kao urednica Zbornika radova s Okruglog stola Marksizam-socijalizam-obrazovanje u izdanju Centra za idejno-teorijski rad GK SKH Zagreb 1987. godine.

Član Ekspertne skupine je i Tomislav Reškovac, profesor filozofije u Privatnoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Zajedno s autoricom prvog nacionalnog Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja Vedranom Spajić-Vrkaš, protiv čijeg su se izrazito ideološkog sadržaja pobunile roditeljske udruge i preko 150 zainteresiranih sudionika u javnoj raspravi o građanskom odgoju 2014., Tomislav Reškovac proveo je sveobuhvatno istraživanje Centra za ljudska prava pod nazivom „Ljudska prava u osnovnim školama - teorija i praksa" u razdoblju od 2007.-2009.. Istraživanje je provedeno u 24 osnovne škole Hrvatske i obuhvaća mišljenja i stavove učenika, učitelja, ravnatelja i roditelja u gradskim, seoskim i periurbanim sredinama, u 6 glavnih hrvatskih regija. Osnovna svrha istraživanja bila je utvrditi u kojoj mjeri i na koji način osnovne škole u Hrvatskoj poučavaju o demokraciji i ljudskim pravima. Jedna od autorica ovog istraživanja Jagoda Novak predstavila je na H-Alteru rezultate istraživanja po kojima su hrvatski učenici „neosviješteni, neodgovorni i pasivni“, te da u „hrvatskim školama nema dovoljno sadržaja koji pripremaju djecu da postanu odgovorni i svjesni građani. Sustav obrazovanja ne funkcionira na otvoren i demokratski način, a učitelji i ravnatelji ne osjećaju se dovoljno kompetentnima niti motiviranima da poučavaju djecu o temama ljudskih prava.“ „Analizom udžbenika je utvrđeno da se kroz sadržaje uopće ne spominju niti prikazuju ljudi različitih seksualnih orijentacija.“ Autori istraživanja žale se da udžbenici iz izbornog predmeta Vjeronauk sugeriraju u najvećoj mjeri stavove koji su usmjereni prema jednom religijskom i svjetonazorskom krugu - kršćanstvu, odnosno katoličanstvu. Ovo je istraživanje očito bilo priprema terena za uvođenje građanskog odgoja čiji je kurikulum kasnije osmislila prof. Spajić-Vrkaš.

Tomislav Reškovac inače je dežurni stručnjak u debatnoj emisiji za mlade HTV-a „Ni DA, ni NE“ u kojoj redovito sudjeluju srednjoškolci propitujući aktualne kontroverzne teme. U travnju 2013. u emisiji na temu Registar pedofila ovaj profesor filozofije na krajnje je zabrinjavajući način manipulirao stavovima gimnazijalaca iz Delnica i puštanjem neobjektivnih priloga u emisiji navodio ih na usvajanje stava kako registar pedofila u Hrvatskoj ne bi smio biti dostupan javnosti jer bi to ugrožavalo prava pedofila. Također je iznio vrlo zabrinjavajući stav da budući da homoseksualci ne mogu utjecati niti promijeniti svoju seksualnu orijentaciju, tako ni pedofili ne mogu biti krivi zbog svoje seksualne orijentacije. U svijetu je ovo prepoznato kao glavno oružje akademskih promicatelja pedofilije u zaštiti interesa pedofila kao „ranjive skupine“.

 

Mislite li da je ovo važna tema? Podržite nas na Facebooku ili na jedan od načina navedenih ovdje.