Podržite nas!

Vađenje maternice – kad i zašto?

13.04.2014 11:35

Sljedeći članak objektivno informira čitatelje o nekim medicinskim postupcima koji, u jednoj situaciji, predstavljaju nužnost, kad su ženin život i zdravlje ugroženi, a u drugim slučajevima se zlorabi, poput kozmetičkih operacija u plastičnoj kirurgiji. Reakcija je to našeg čitatelja na nedavno objavljeni članak Lidije Gajski „Predijagnosticiranje – novi fenomen moderne medicine“. Da li je uklanjanje maternice, jajnika i dojki kao suludi američki način prevencije karcinoma još daleko od naših krajeva ili možda ipak nije?


Nedavno je portal Zdravstveni odgoj objavio da se vađenju maternice u SAD-u podvrgava čak 21% žena i da se zahvat nerijetko poduzima bez stvarnih medicinskih razloga, s obrazloženjem da je maternica beskoristan organ kad se više ne planira trudnoća. Usput se, ne samo u Americi, često uklone i jajnici, „za svaki slučaj“, premda je nekad riječ o još uvijek funkcionalnoj žlijezdi.

To nije samo medicinsko nego i moralno pitanje. Katolička Crkva smatra preventivno uklanjanje maternica i jajnika nećudorednim (nemoralnim, nedopustivim, grješnim) te ističe: „Kad se maternica teško ozlijedi (primjerice za vrijeme porođaja ili carskoga reza) tako da medicina upućuje na to da je se čak izvadi kako bi se učinio protupotez neposrednoj ozbiljnoj prijetnji životu ili zdravlju majke, dopušteno je izvesti zahvat uklanjanja maternice bez obzira na to što će to imati za posljedicu ženinu trajnu besplodnost [sterilnost].“ (1) U tom je slučaju histerektomija (operacija uklanjanja maternice) prihvatljiv postupak jer ima izravnu terapijsku djelotvornost, premda se može predvidjeti da će kao posljedicu imati trajnu neplodnost. Zapravo, to je patološko stanje maternice (primjerice krvarenje koje se ne može zaustaviti drugim sredstvima) koje njezino vađenje čini medicinski indiciranim. Dakle, svrha uklanjanja organa jest spriječiti ozbiljnu opasnost koja prijeti ženi, neovisno o mogućoj budućoj trudnoći.

No, „kad je stanje maternice takvo  da ne znači trenutačni rizik za ženin život ili zdravlje (primjerice kao posljedica ranijega carskoga reza), bez obzira na to što je predvidljivo da maternica ne će moći iznijeti buduću trudnoću bez pogibelji za majku, a ta opasnost u nekim slučajevima može biti ozbiljna, nije dopušteno izvaditi maternicu kako bi se spriječila moguća buduća opasnost koja može nastati od začeća.“ (1) U tom slučaju „nije dopušteno umjesto histerektomije provesti ni podvezivanje jajovoda (tzv. izdvajanje ili odjeljivanje maternice)“ kako bi se otklonio rizik od moguće trudnoće, iako je postupak jednostavniji za liječnika i manje opasan za ženu, i premda u nekim slučajevima tako izazvana besplodnost može biti reverzibilna.

Katolička se vjera protivi tim zahvatima jer potpadaju pod ćudorednu značajku izravnoga obesplođivanja (direktne sterilizacije). Razlog je vrlo jednostavan: riječ je o postupcima „koji izravno uzrokuju samo to da se sposobnost rađanja učini nemogućom“. Izravno obesplođivanje apsolutno je zabranjeno prema crkvenom učenju, bez obzira na bilo kakvu ispravnu nakanu liječenja ili sprječavanja tjelesnih ili duševnih bolesnih stanja koja se predviđaju ili su uzrokom straha zbog posljedice trudnoće. Zapravo, maternica koja nije neposredni rizik za ženin život ili zdravlje ne znači nikakvu trenutačnu opasnost za ženu. Naprotiv, baš prijedlog da se u istim okolnostima namjesto vađenja maternice podveže jajovod pokazuje da se maternica ne pretvara u patološki problem za ženu.

Stoga opisani postupci nemaju valjanu lječidbenu ili terapijsku značajku, nego im je svrha učiniti jalovim buduće slobodno odabrane spolne čine. Izbjegavanje rizikâ zbog moguće trudnoće, kad se ta svrha za majku postiže izravnim obesplođivanjem, uvijek je ćudoredno nedopušteno, no ostali načini, ćudoredno dopušteni, ostaju otvoreni slobodnomu izboru. Suprotno mišljenje, koje se zahvate „smatra neizravnim obesplođivanjem, dopuštenim pod određenim uvjetima, ne može se smatrati valjanim i ne može se primjenjivati u katoličkim bolnicama“ (1).

O pojavnosti uklanjanja maternice (histerektomija) i jajnika (ooforektomija, ovarijektomija) u Hrvatskoj dr. Urelija Rodin iz Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) izjavila je 8. travnja 2014.: „Podatci o histerektomijama kao i drugim medicinskim zahvatima nalaze se u bazama podataka Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje i mi ih u HZJZ-u nemamo. Na našem Bolničko-statističkom obrascu postoji rubrika u koju bolnice trebaju upisati šifra postupka (u ovom slučaju 56820, 56830, 56840, 56850 ili 56860 za vađenje maternice, odnosno za vađenje jednoga jajnika 56520, odnosno 56550 za vađenje oba jajnika), ali je rubrika za zahvate često prazna. U prijavi porođaja isto tako imamo rubriku za histerektomiju kao komplikaciju neposredno nakon porođaja. U bazi podataka o porođajima u Hrvatskoj za razdoblje od 2001. do 2013. na 533.309 porođaja imali smo 323 histerektomije, znači u 6 rodilja na 10.000 rodilja je, na žalost, morala  biti uklonjena maternica zbog ugroženoga života i zdravlja. Za uklanjanje jajnika nemam podataka. Međutim, taj suludi američki način prevencije u kojem se ženama izvan dobi za rađanje kao mjera sprječavanja nastanka raka predlaže uklanjanje maternice, jajnika i dojki pa da će ‘mirno doživjeti stotu’ putujući kruzerima po svijetu, nadam se, još je daleko od naših krajeva. Ili ipak nije?“

 

(1) Stanko Lasić, Pravo na rođenje u učenju Crkve, prir. P. M. Radelj, Zagreb: Centar za bioetiku; 2009., str. 238-239 (§98). http://www.tonimir.hr/Pravo_na_rodjenje.pdf Odgovori Zbora za učenje vjere od 31. srpnja 1993. na pitanja o uklanjanju maternice. Odgovore je priredio Zbor za učenje vjere s kardinalom Josephom Ratzingerom na čelu, a odobrio papa Ivan Pavao II. Latinski izvornik u: Acta Apostolicae Sedis, 86/1994., str. 820-821. http://www.vatican.va/archive/aas/documents/AAS%2086%20[1994]%20-%20ocr.pdf

 

Pojmovi:

ekstirpacija (lat. extirpatio od ex- iz + stirps deblo s korijenom) iskorjenjenje, čupanje, operacija kojom se potpuno uklanja bolesni organ: maternica (histerektomija), jajnik (ovarijektomija, ooforektomija), testis (orhidektomija); smije se izvoditi prema načelu cijelosti i manjeg zla, ali ne radi obesplođivanja

ektomija (grčki ek- van + témnein sjeći, rezati) operativno uklanjanje dijela ili cijeloga organa, primjerice maternice (histerektomija), jajnika (ovarijektomija, ooforektomija), sjemenovoda (vazektomija), testisa (orhidektomija); ćudoredno dopušteno prema načelu cijelosti i manjega zla, ali ne radi obesplođivanja (sterilizacije)

histerektomija (grčki hystéra maternica + ektomē izrezivanje, eng. hysterectomy, njem. Hysterektomie, kastilski histerectomía) kirurško uklanjanje maternice, ektirpacija maternice

jajnik (grčki ōóphoron, od ōión jaje + foreús nositelj, lat. ovarium, eng. ovary, njem. Eierstock, fran. ovaire, tal., kastilski i esperantski ovario, ruski jaičnik, poljski i srpski jajnik, češki i slovački vaječník, slovenski jajčnik) parna ženska spolna žlijezda (lijevi i desni jajnik) u kojoj sazrijevaju jajašca i luče se hormoni

jajovod (grčki salpínx, lat. tuba uterina, eng. oviduct, njem. Eileiter, fran. trompes de Fallope, kastilski trompa de Falopio, tal. tube di Falloppio i ovidotto, poljski jajowód, ruski jajcevod, slovenski jajcevod, slovački vajíčkovod, češki vejcovod) mjesto nastanka novoga života, zavojita mišićnosluznična cijev koja se desno i lijevo odjeljuje od maternice i seže do jajnika; duga je 8-20 cm. Povezuje slobodnu trbušnu šupljinu s maternicom, rodnicom i izvanjskom okolinom. Kroz njega jajašce prolazi u maternicu, a spermiji se gibaju prema jajniku pa se tu zbiva oplodnja; nastaje začetak.

maternica (grčki hystéra i mētra, lat. uterus, eng. womb, njem. Gebärmutter, fran. utérus, tal. i esperantski utero, kastilski útero, ruski matka, češki děloha, slovački i slovenski maternica, srpski materica) čovjekov dom prvih devet mjeseci postojanja, za vrijeme nošenja; kruškoliki šuplji mišićni reproduktivni organ u kojem se začeto dijete ugnježđuje i razvija; majčina/materina utroba/krilo. Čine je tijelo (corpus uteri) i vrat (cervix uteri). Maternično tijelo spljošteno je sprijeda prema natrag, a s gornje strane nalazi se dno maternice (fundus uteri). Na spojištu dna i pobočnih rubova nalaze se rogovi maternice (cornus uteri) gdje započinju jajovodi. Maternični vrat (cervix) valjkasta je donja trećina koja se dijelom nalazi iznad rodnice (portio supravaginalis cervicis), a dijelom strši u rodnicu (portio vaginalis cervicis, grlić maternice).

ooforektòmija (grčki ōóphoron jajnik + ektomē izrezivanje, eng. oophorectomy) kirurško uklanjanje jajnika, ovarijektomija

Mislite li da je ovo važna tema? Podržite nas na Facebooku ili na jedan od načina navedenih ovdje.